Istočna Hrvatska jedna je od gospodarski najteže pogođenih hrvatskih regija, a poduzeća u toj regiji 2012. poslovala su s gubitkom od 1,9 milijardi kuna.
Unatoč četverogodišnjem rastu ukupnog broja poslovnih subjekata, broj zaposlenih u toj regiji je padao, a pozitivan trend zabilježen je samo u rastu prihoda od prodaje u inozemstvu iako su i oni daleko od dovoljnoga da nadomjeste manjak prihoda s domaćeg tržišta.
Više otpuštali
Ipak, brojke pokazuju da je među srednjim poduzećima u istočnoj Hrvatskoj više onih koja su iskazala dobit od onih koja posluju s gubitkom, a i broj dobitaša među malim poduzećima (ukupno 8777) u ovoj je regiji bolji od prosjeka Hrvatske. Pokazala je to analiza koju je u projektu Poslovni uzlet Poslovnog dnevnika izradila tvrtka Bisnode, a ista šablona preslikala se i u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Broj srednjih i velikih poduzeća proteklih je godina u toj županiji stagnirao, dok je broj malih povećan za 23,3 posto (na 1609).
Ipak, mala su poduzeća istovremeno izgubila 632 radna mjesta pa su u 2012. zapošljavala 9627 ljudi. No, iako mali i srednji poduzetnici u Vukovarsko-srijemskoj županiji dijele sudbinu cijelog društva, a ona na prvi pogled ne izgleda nimalo svijetlo, poduzetnici su uočili pomak u otvaranju prilika za sufinanciranje vlastitih projekata, kako iz domaćih izvora tako i iz europskih fondova. Potencijala za napredak svakako ima, posebice ako se u obzir uzme da je ova, najistočnija hrvatska županija bogata prirodnim resursima – šumama, zemljom i vodom.
Nove investicije
– Za iskorištavanje potencijala i rast malog i srednjeg poduzetništva potrebno je efikasnije gospodarenje raspoloživim prirodnim resursima koji moraju biti u funkciji lokalnog razvoja, a potrebna je i bolja valorizacija geoprometnog položaja, razvoj prekogranične suradnje i u tom smislu korištenja sredstava iz fondova te čvršće povezivanje gospodarskih subjekata i obrazovnih istraživačkih institucija – kaže Zdenko Podolar, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije.
Potencijal leži, a s time se slažu i poduzetnici, i u razvoju kontinentalnog turizma te poticanju proizvodnje energije iz raspoloživih obnovljivih izvora. U tome bi moglo pomoći, smatra Podolar, otvaranje razvojnih kreditnih linija kod HBOR-a i poslovnih banaka, ali i aktivnije privlačenje novca iz fondova EU s ciljem pokretanja novih investicija i novih proizvodnih ciklusa.
>> U 2012. svi poduzetnici županije ostvarili su ukupno 9,93 milijarde kuna prihoda
>> Potencijal županije u iskorištavanju prirodnih resursa i razvoju turizma
>>Pogledajte gdje u Hrvatskoj žive najobrazovaniji, a gdje je najviše neobrazovanih
>>Slavoniji ne koristi inat - kao regija bila bi na gubitku
