Novi pokušaj HNB-a i banaka u poticanju gospodarstva oslobađanjem 3,9 milijardi kuna svježeg novca nije mjera koja može riješiti problem domaćih kompanija jer monetarnu mjeru treba pratiti i ona fiskalna, smatraju stručnjaci, ali i velik dio poduzetnika s kojima smo kontaktirali. No, u svakom slučaju dobar je korak u željenom oporavku. Nisu ni bankari previše optimistični jer krediti će se, kaže nam jedan bankar, moći plasirati samo najboljim klijentima, tim više što je situacija na tržištu lošija pa je udio loših kredita sve veći, a time i potrebno izdvajanje rezervacija banaka. Dakle, novac će dobiti oni kojima je bilanca očišćena, koji imaju kapital i nemaju prevelike dugove te nude dobar program. No, možda i postoji mogućnost da se u konačnom dogovoru malo popusti u plasiranju novca tvrtkama. Pita li se HNB, kaže da je to stvar banaka, a pita li se bankare, kažu da to ovisi o HNB-u jer zahtjevi za pokriće rizičnih kredita sve su stroži.
Pita li se poduzetnike, većina njih smatra da banke zbog prevelikog rizika biraju kome će novac dati. Potvrđuje to i nedavno istraživanje Europske komisije prema kojem su hrvatski mali i srednji poduzetnici od početka krize, zajedno s rumunjskima i mađarskima, najslabiji korisnici bankovnih kredita u EU. Inače, potkraj rujna udio nenaplativih kredita tvrtki iznosio je čak 27,44%, tj. tvrtke bankama ne mogu vratiti gotovo svaku treću odobrenu kunu kredita.
Branko Roglić (ORBICO GRUPA): Predstečajeve treba isključiti
Mislim da bi mjera mogla biti uspješna, ali treba biti oprezan kome se novac daje. Krediti bi se trebali odobravati samo kompanijama koje imaju dobar program i kojima će novac poslužiti za razvoj.
Dakle, ne bi trebao biti namijenjen održavanju poslovanja, a nikako ga ne bi trebale dobiti tvrtke u predstečajnoj nagodbi, jer ionako će sve završiti u stečaju. A stečaj bi za tvrtke koje loše posluju i nemaju mogućnost razvoja trebalo što prije pokrenuti, jer ako se to prije učini, onda su i veće šanse za oporavak.
Filip Filipec (TEHNIKA): Banke i država ne dijele rizik
To ne može biti konačno rješenje, ali kratkoročno bi moglo biti pomoć. Problem je to što je u domaćim kompanijama struktura kapitala loša, a više od 20 milijardi kuna zaglavljeno je u nekretninama. Kriza traje pet godina i to se odrazilo na loše bilance kompanija. Profitabilnosti nema. A banke su te koje traže jake kolaterale i ne baš povoljnu kamatu. Problem je i to što ni 15 posto kredita ne ide u gospodarstvo. Banke i država ne žele dijeliti rizik.
Ivica Cerovečki (KOTKA): Imamo dobra iskustva
Naša tvrtka ima dobra iskustva s prijašnjim mjerama koje je proveo HNB u suradnji s bankama, pa i s drugim kreditima koje nudi HBOR. Nije bilo problema s dobivanjem kredita, a prednost je što su takvi krediti povoljni. No da ih se dobije, treba imati dobar program. Novac i jest namijenjen upravo takvima.
Nama je poslužio za modernizaciju poslovanja. Najveći problem kompanijama je kapital i program koji moraju ponuditi, i jasno je da će oni koji to nemaju teško moći dobiti kredit.
Tihomir Lalić (TOZ): Bez suštinskih reformi – ništa
Poslovna klima je loša i nema povjerenja, a to se odnosi i na banke koje plasiraju novac. Takve mjere u tome ne mogu pomoći, nego neke sveobuhvatnije, kombinacija monetarnih i fiskalnih mjera i suštinske reforme. Problem je što banke sagledavaju samo brojčane podatke, a ne tvrtku s više aspekata.
To se događalo i nama pa zato ne vjerujem da će sada biti drugačije za takve kompanije, bez obzira na moguću perspektivu. U svakom slučaju, mislim da je povjerenje najvažnije.
Darinko Bago (KONČAR): Prošle mjere pale u provedbi
Svaka mjera koja ide u smjeru poboljšanja klime u realnom sektoru dobro je došla. Nadam se da će se to pokazati i s ovom koju je najavila središnja banka i poslovne banke, bez obzira na to što su one prethodne koje su ponudili pale u provedbi.
Najvažniji će element biti, što treba tek vidjeti, koji je interes banaka. Odnosno, pod kojim uvjetima će poslovne banke plasirati novac tvrtkama. Dakle, mjera je dobrodošla, ali sporna je njezina provedba i tek trebamo vidjeti kako će ići.
Ivo Usmiani (JADRAN GL): Koliko će tvrtki zadovoljiti?
Mjera je dobra, ali tek treba vidjeti hoće li se novac i kako kanalizirati u krvotok gospodarstva. Domaće kompanije loše stoje na poziciji kapitala, kolaterala i garancija koje banke traže. Rješenje će biti ako banke ublaže kriterije, ali tek trebamo vidjeti u kojem će smjeru program ići. No s obzirom na loše bilance i manjak kapitala, pitanje je koliko će tvrtki moći zadovoljiti kriterije. Mi smo izvozna tvrtka i nemamo problem financiranja pa se kroz HBOR kao izvoznik kreditiramo dugoročno po povoljnoj kamati.
>>HNB i bankari dogovorili – 3,9 milijardi kuna za poticaj privredi
