Hrvatska je prema Indeksu ekonomskih sloboda, koji objavljuje The Heritage Foundation u suradnji sa The Wall Street Journalom, pala za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu dok joj ukupna ocjena niža za 0,9 posto.
Hrvatska je u godinu dana pala po šest od 10 kriterija koja se prate u ocjenjivanju država te se nalazi na 87 mjestu i označena je kao država sa "umjerenim ekonomskim slobodama". Lošiji rezultat smo zabilježili po kontroli državne potrošnje, fiskalnoj slobodi, monetarnoj slobodi i slobodi poslovanja. Nastavili smo padati ispod ekonomija u razvoju u regiji te nam je rezultat ispod regionalnog prosjeka.
Ispred nas Makedonija i Albanija
Od država iz regije ispred nas su se našle Makedonija (43. mjesto), Mađarska (51.), Albanija (54.), Bugarska (61.), Rumunjska (62.), Crna Gora (68.), Slovenija (74.), a iza nas su Srbija (95.) i BiH (101. mjesto) od 178 ocijenjenih država. Na prvom mjestu je Hong Kong, a slijede ga Singapur, Australija, Švicarska, Novi Zeland i Kanada koje su ocijenjene kao "ekonomski slobodne" dok kraj ljestvice drže Zimbabve, Kuba i Sjeverna Koreja.
Ukupna Hrvatska ocjena je 60,4 bodova, a u uvodu objašnjenja stoji kako se vladavina prava pogoršala i "ostaje krhka" te ju potkopava stalna korupcija. Tvorci istraživanja smatraju da nam kritično trebaju dublje sistematske reforme koje će ojačati nezavisnost sudstva kako bi se osigurao stalni napredak prema većoj ekonomskoj slobodi. "Hrvatska ekonomija je pogođena svjetskom krizom te pretjeranom ovisnošću o turizmu", piše u izvješću te se dodaje kako "prespora privatizacija državnih poduzeća sprječava rast".
Visoka razina korupcije
U poglavlju "vladavina prava" piše da nam su nam bivši premijer (Ivo Sanader nap.a) i njegov zamjenik osuđeni za korupciju 2012. godine. "Visoka razina korupcije u javnim poduzećima, na sveučilištima, u sustavu javne nabave i zemljišno-knjižnim uredima i nedostatak smislenih reformi u pravosuđu navode na zaključak da ulazak Hrvatske u EU 2013. godine neće donijeti trenutke koristi", piše u izvještaju i dodaju da je pravosudni sustav nezgrapan i neučinkovit, a zaostaci neriješenih predmeta uzrok su da poslovni sporovi ostaju neriješeni godinama.
U području "ograničenje države" stoji kako je porez na dohodak u Hrvatskoj 40 posto, a porez na dobit 20 posto. Ostali porezi uključuju PDV i trošarine. Ukupno porezno opterećenje iznosi 32,6 posto ukupnog domaćeg proizvoda. Državna potrošnja je ostala stabilna na oko 43 posto ukupne domaće ekonomije. Javni dug je oko 56 posto BDP-a. U odjeljku "regulatorna učinkovitost" stoji da je procedura počinjanja posla postala manje tegobna i obuhvaća manje od 10 postupaka, no još uvijek za prikupljanje potrebnih dozvola je potrebno više od 200 dana i stoji više od četverostruke vrijednosti prosječnog godišnjeg dohotka. "Usprkos stalnim reformnim nastojanjima, tržište rada ostaje relativno kruto", piše u izvještaju te se dodaje da je državna potrošnja na subvencije porasla u 2013. godini. Navode kako država utječe na razine cijena kroz još uvijek bitno vlasništvu države u kompanijama.
U području "otvorenost tržišta" istaknuta je kritika da komplicirani pravni i regulatorni sustav bi mogao predstavljati prepreku za strane investitore. Tvrde kako nam je bankarski sektor relativno dobro razvijen te otvoren za konkurenciju, ali da se količina nevraćenih kredita povećala posljednjih godina. Navode kako je privatizacija financijskog sektora dobro napredovala i da je ostala samo još jedna državna banka.
Padom za devet mjesta sigurno ne mogu biti zadovoljni "ekonomski ministri u Vladi", kao niti Vlada u cjelini, jer pokazuje da se stvari ne mijenjaju na bolje, a pola mandata je već prošlo.
>>Ako ulagačima ne štimaju brojke uzalud priče o investicijama
>>Kapitalistički manifest: Bauk kruži Europom, bauk smrti kapitalizma
Očito smo im zatajili neke stvari jer bi bili još lošiji.