Hrvatska ove godine mora refinancirati 65,2 milijardi kuna, tj. 17,2 posto BDP-a, a u taj iznos ulaze kratkoročne i dugoročne obveze, odnosno trezorski zapisi, obveznice, zajmovi i deficit, dok se samo na dugoročne obveze koje moramo refinancirati, tj. zajmove i obveznice odnosi 27 milijardi kuna, pokazuju podaci u strategiji upravljanja javnim dugom. Glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević kaže da ćemo uspješno refinancirati svoje obveze zbog još uvijek povoljnih uvjeta na tržištu, odnosno niskih kamatnih stopa.
- Zaduživanje je povoljnije nego u krizi ili pred krizom, a u prilog nam ide i stabilizacija kreditnog rejtinga – rekla je Živković Matijević na okruglom stolu '2017 – Prekretnica za gospodarstvo i tržište kapitala'.
- Jasno je da ova razina kamatnih stopa neće ostati zauvijek, pa zato moramo iskoristiti ovo vrijeme za fiskalnu prilagodbu – rekao je glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.
- Konkurentnost hrvatskog gospodarstva još uvijek ima probleme koji se znaju, kao i rješenja, ali nedostaje provedba - rekla je Živković Matijević te i ona ponovila kako bi upravo u razdoblju niskih kamatnih stopa, ali i u prvoj godini mandata, Vlada morala provesti nužne strukturne reforme.
FED je najavio povećanje kamatnih stopa, dok bi ECB to mogao učiniti sljedeće godine, jer se prije toga mora i donijeti odluka hoće li se ili ne nastaviti otkup obveznica.
Uz jedno izdanje na europskom tržištu, očekuju se da će naša Vlada imati i tri izdanja na domaćem tržištu. Sudionici okruglog stola složili su se da je svijet fokusiran na američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove poteze, no da se još ne zna kako i u kojoj mjeri će se odraziti njegova politika na svjetska tržišta, iako je donio političku neizvjesnost, koju će Europa ove godine osjetiti zbog izbora u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Posljednjih dana američko tržište kapitala bilježi rekorde, a to se je prelilo i na ostala svjestska tržišta kapitala. Viceguverner HNB-a Vedran Šošić rekao je da je razlog tome između ostalog očekivano od Trumpa obećano snižavanje poreza koja će se dobro odraziti na dobit kompanija. U konačnici i na potrošnju, što se potaknuti rast gospodarstva. Šošić smatra da je međunarodno okruženje biti ove godine manje povoljno, ali da Hrvatska to ne bi trebala osjetiti, jer naši najvažniji vanjskotrgovinski partneri očekuju stabilan rast.
Iako je fokus u svijetu na Trumpu, sudionici okruglog stola složili su se da su veći rizik u svijetu tržišta u nastajanju, čiji dug raste, a onaj kineski je na 280 posto BDP-a. Problem je dodatni što je njihov dug izražen u dolarima, što će se zbog jačanja te valute loše odraziti na visinu.
>> RBA povisio procjene rasta hrvatskog gospodarstva: 2,7 posto za 2016., 2,8 za 2017.
