Jedan od 12 projekata u sklopu prošlogodišnjeg programa Zeleni pojas koji INA sufinancira je i rekonstrukcija prostora za uzgoj biljaka močvarnih i vodenih staništa Botaničkog vrta Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U 125 godine svog postojanja Botanički vrt educirao je brojne generacije studenata, učenika i vrtićkih mališana te najširu domaću i stranu javnost o vrijednosti, važnosti i ljepoti biljnoga svijeta, prije svega florom i vegetacijom prebogate Hrvatske.
Botanički vrt PMF-a zakonom je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture. Iako jedan od dva sveučilišna botanička vrta u Zagrebu, poznat je i samo kao „zagrebački botanički vrt“, drago šetalište mnogobrojnim Zagrepčanima, često odredište učeničkih ekskurzija iz čitave Hrvatske i treća najpopularnija turistička destinacija stranim posjetiteljima.
Ipak, Botanički vrt je mnogo više od parka ili šetališta: od osnutka (1889.) dio je visokoškolske institucije, uključen je u nastavna, znanstvena i stručna istraživanja te zaštitu biljnog svijeta, a svoje bogate zbirke biljaka (oko 5500 vrsta) stalno nadopunjuje i modernizira kako bi bile što zanimljivije i posjetiteljima i studentima.
Sukladno Globalnoj strategiji očuvanja biljaka (Global Strategy for Plant Conservation, 2011.-2020.) svaka je zemlja dužna do 2020. imati u uzgoju barem 75 posto svih izravno ugroženih (CR, EN i VU) vrsta domaće flore. A u Hrvatskoj je ugroženo više od 950 biljnih vrsta!
Zbirke autohtone flore u Botaničkom vrtu redovito se dopunjuju i obogaćuju novim vrstama prikupljenima na njihovim prirodnim staništima. U planu je da se na jednom dijelu Botaničkog vrta namijenjenom učenju (sistematsko polje) počnu osnivati „mini-presjeci“ kroz Natura-staništa svih četriju biogeografskih regija naše zemlje: kontinentalne (npr. Đurđevački peski), planinske (npr. lička krška polja), primorske (npr. mediteranski kamenjari i kamenjarski travnjaci) te panonske (npr. Baranjska stepa).
Međutim, osnivanje „staništa“ veoma je opsežan, dugotrajan i skup posao, pa su u Vrtu krenuli korak po korak. Prvi je rekonstrukcija postojećih površina za uzgoj vodenih i močvarnih biljnih vrsta Hrvatske, u čemu im je dragocjena i financijska pomoć Ine kao i sudjelovanje INA Kluba volontera.
Naime, dobro je poznato da su zbog isušivanja i zagađivanja vlažnih, posebno močvarnih staništa mnoge močvarne biljke i životinje posvuda u svijetu postale ugrožene. Kako bi se spriječilo potpuno uništenje močvarnih staništa, čemu smo bili na pragu krajem 1960-tih godina, u iranskome gradu Ramsaru 1971. potpisana je Konvencija o vlažnim područjima s ciljem očuvanja tih područja i sprečavanja izumiranja pripadajućih vrsta. Konvencija obvezuje zemlje potpisnice, među kojima je i Hrvatska, na očuvanje biološke raznolikosti vlažnih staništa. Danas su močvarna staništa i u Hrvatskoj zakonom zaštićena ili podložna obvezi očuvanja u sklopu Natura-ekološke mreže. Poseban status zaštite kao Ramsarska područja imaju Kopački rit, Lonjsko polje, delta Neretve i Crna Mlaka, a još je mnogo drugih vlažnih područja zaštićeno nacionalnim zakonima.
U Botaničkom vrtu dugi niz godina uzgajaju se vrste vlažnih i močvarnih staništa, među kojima su i zakonom strogo zaštićene vrste te vrijedne u europskim okvirima (Natura-vrste). Stoga je rekonstrukcija površina za uzgoj vodenih i močvarnih biljnih vrsta od posebnog značenja za sve nas.
U tijeku je novi Inin natječaj u sklopu projekta Zeleni pojas, koji je otvoren do 31. svibnja. Svi detalji o uvjetima natječaja i potrebnoj natječajnoj dokumentaciji dostupni su ovdje.
