Nakon više desetljeća agresivnog rasta, cijena ugljena ovih dana bilježi rekordno niske razine. Kako je izvijestila Međunarodna agencija za energetiku (IEA), cijena je tone ugljena na svjetskom tržištu oko 50 dolara. Prognoze za idućih pet godina još su pesimističnije kada je o toj sirovini riječ, zbog restrukturiranja kineske industrije koja troši polovicu globalne proizvodnje ugljena.
Pad cijene tog energenta mogao bi biti pozitivan i za Hrvatsku, u kojoj je dio elektrana na ugljen. Pritom posebice mislimo na Plomin te investiciju u Plomin C, vrijednu više od milijardu eura. No, taj projekt je trenutačno na čekanju, ali ne zbog ekoloških, već zbog financijskih razloga.
Sporna jamstva
Naime, nakon što je Hrvatska kao najboljeg partnera za taj posao odabrala japansku kompaniju Marubeni, projekt nije dobio zeleno svjetlo Europske unije. Sporna je klauzula o HEP-ovu otkupu polovine električne energije po fiksnoj cijeni od Marubenija, što u Bruxellesu smatraju potporom koja narušava tržišno natjecanje. Europskoj uniji bi možda bilo prihvatljivo kada bi za taj posao jamčio HEP, a ne hrvatska država, no kako je HEP na tržištu, u tom bi slučaju došlo do drastičnog pada bilance i kreditnog rejtinga što bi možda i uništilo tu tvrtku.
Iako za sada zapravo nije jasno tko može dati konačnu ocjenu, mora li Bruxelles ili pak Zagreb napraviti prilagodbe, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je u nekoliko navrata naglašavao da ništa nije gotovo i da Bruxelles ne može Hrvatskoj zabraniti gradnju termoelektrane. Čeka se nova vlada koja će donijeti političku odluku o projektu Plomin.
U HEP-a kažu da je cijena ugljena u svijetu već dulje niska, što proizvodnju bazne električne energije iz ugljena, pored nuklearnih i obnovljivih izvora, čini najsigurnijom i konkurentnom.
Politike dekarbonizacije, smanjenja ugljičnog otiska, uključuju i prijelaz na najbolje raspoložive tehnike kojima je jedino moguće realizirati projekte u EU, jer one zamjenjuju proizvodnju, koja je počivala mahom na starim i manje efikasnim termoelektranama na ugljen i plin. Plomin C snage 500 MW pripada upravo takvim tehnologijama (izgaranje ugljene prašine uz superkritične parametre tlaka i pare). Za takve tehnologije, prema zaključcima OECD-a te nedavno održane konferencije o klimatskim promjenama u Parizu, financiranje će biti dostupno i nakon 2017. godine, a energetski siromašnim državama bit će dostupno i za starije tehnologije kažu u HEP-u.
Nova nada
Dodaju da je zbog niske cijene te po zalihama i dobavnim pravcima ugljen najsigurniji energent, pa je time i dobar oslonac za donošenje investicijskih odluka za gradnju konvencionalnih elektrana nužnih za održavanje stabilnosti elektroenergetskog sustava.
– Potvrda toga je i projekt ugljene elektrane od 1600 MW Eemshaven u Nizozemskoj koji realizira RWE. Kada bi ukupna današnja proizvodnja struje iz postojećih ugljenih elektrana u EU, čiji udjel u ukupnim izvorima iznosi 40%, bila zamijenjena elektranama poput Plomina C ili Eemshavena, emisije glavnih onečišćujućih tvari poput sumporova dioksida (SO2) i dušikovih oksida (NOx) bile bi deset puta manje, a emisije CO2 oko 30 posto manje ističu u Hrvatskoj elektroprivredi.
Trenutno je nafta vrlo nisko, ali ugljen je uvijek bio najisplativiji energent. A danas ima već dobrih elektrana bez puno zagađenja... A najisplativija i najčišća je ona iz nuklearnih centrala, ali objasniti to "zelenima" je nemoguće...