Nema devizne klauzule, odlazi i devizna štednja!

Meni je guverner Rohatinski jako simpatična osoba i ulijeva mi veliko povjerenje. U ono što govori o ovoj temi ne vjerujem, ali sam svjestan da ne smije izjavljivati ništa što bi urušilo monetarni sustav u državi. Naime, zašto bi građane bilo briga za to imaju li banke ili nemaju dovoljno novaca da ih isplate ako svoje depozite žele prenijeti drugamo? Pa nisu građani krivi za ekonomsku krizu, nego država i krađa milijardi, kao i nepravedni svjetski monetarni sustav koji postoji samo i jedino zbog toga da bi bogati imali sve, a siromašni ništa. Kad kažem \"siromašni\" mislim i na one koji mjesečno zarade npr. 20-30.000 kuna, jer u slučaju globalne krize, i oni propadaju. Činjenica broj jedan: banke na kreditima zarađuju neizmjerno mnogo i nepošteno, jer su uvjeti takvi da građani godinama otplaćuju samo kamatu i vrlo mali dio glavnice. To izaziva dužničko ropstvo. Činjenica broj 2: krizu osjećaju građani, ali ne i banke. Dok građani tonu u recesiji, banke zarađuju barem jednako kao prije recesije, ako ne i bolje. Činjenica broj 3: banke su u stranom vlasništvu, na sve načine i bezobrazno ucjenjuju Vladu i državu uopće, što praktično znači da je država u vlasti bjelosvjetskih špekulanata. Činjenica broj 4: ništa se neće promijeniti bez velike, ali baš velike svjetske revolucije. Grčka je bila prilika da se nešto promijeni, ali svatko čeka da njemu dogori do noktiju, a solidarnosti nema. Mi ćemo na ulice onda kad više ne budemo imali za kruh, a tad će biti kasno.

Može li netko prevesti izraz \"hedžirati\"? A nakon prijevoda razjasniti što je to?

Netko je pitao kako se može kupiti auto i stan bez kredita i sl. gluposti. Kupio sam stan, kupio sam auto, kupio sam zemlju, organizirao sam svoj vlastiti posao u kojem radim, imam i zaposlene, A NISAM DIGAO NITI KUNICE, NI EURIĆA KREDITA. Nikome ništa nisam dužan, pa mi nije jasno da se moja zarada (u Kunama i eurima) ugrožava promjenama tečaja, sve kako bi se olakšalo jebivjetrima koji su se zaduživali (preko guše). Neka crknu svi koji su se zadužili, neka propadnu svi koji su uspješni privrednici na tuđem novcu, kurs kune mora biti apsolutno stabilan u odnosu na Euro i Š-Franak, a deviznu štednju i plasmane svakako valja zadržati, jer ja zarađujem u inozemstvu i te novce unosim u RH, nešto mijenjam za naše svete Kune, ali mi nešto ostaje radi potreba posla u inozemstvu i nema što tko o mojim parama lamentirati zvao se on Josipović, Lovrinčević, a kamo li ti prezreni \"sindikati\" i tko te pita koji drugi Jugo stručnjak (inflacija u yugi je bila preko 1000 % i tako se financirala (ne)radnička klasa!)!

Rohatinski je iz početka radio korektno međutim vrlo brzo je počeo raditi lopovski i postao veći lopov od bilo koga drugoga što pokazuje i trenutna monetarna politika u Republici. Nerazumjem kako itko može davati kredit tom idiotu pored svega šta je dozvolio pored stvari koje nijedan guverner na svijetu nije dozvolio bankama i lihvarskom poslovanju banaka koje je dozvolio upravo Rohatinski. Naravno da ga boli kita kad je jedan od najplačenijih guvernera u jugoistočnoj europi i sa 100 000 $ godišnje plaće zaboli ga kita šta banke rade..

Ustavni sud će odlučiti onako kako mu to banke kažu i to je jedino važno u cijeloj priči

Prema Zakonu o bankama iz 2002.g.u članku 80 stoji: \"Banka mora na odgovarajući način uskladiti svoju imovinu i obveze na temelju kojih je izložena rizicima gubitaka zbog pro­mjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta, cijene vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata ili zbog ostalih tržišnih rizika.\"

kakve veze ima devizna štednja građana sa valutnom kaluzulom u ugovorima o kreditu??

Hm Samo se vi zajebavajte s ovakvim naslovima, pa kad prouzročite stampedo, opet čete kukati da nema novaca. Banke su stabilne i to je osnov svake države, a ljudi koji bi drobili tuđe novce moraju razmišljati, jer ovo više nijee Juga, da ti oproste dugove ako si dobar drug i komunista.

Netko upitao sto je to rijec \"hedzirati\". Prvo - to je silovanje (balkaniziranje) engleske rijeci \"hedge\", pa tko zna malo Engleski, evo mu objasnjenja: http://en.wikipedia.org/wiki/Hedge_(finance) Za ostali puk.... hedge je najednostavnije receno kladjenje na buducu vrijednost (valute, u ovom slucaju). To su visokorizicne \"igre\" financijskih znalaca, a jedan je od uzrocnika financijske krize, prvo u SAD-u i onda u ostalom zapadu ... kad su se ti \"igraci\" malo previse zaigrali (da ne ulazim u daljnje detalje). Kao povratniku, silno me stalno uzrujava kako ovdje u Hrvatskoj, tzv. Hrvatine govore sve u Euru, a Kuna je stabilna od svog postanka 1993. Sram vas svih bilo - niste zavrijedili svoju drzavu! ... bez obzira sto se mnogi opekli (a i obogatili!) onom ludom inflacijom u jugi \'80tih! Jezik i vlastita valuta su jedni od bitnih znacajki vlastite drzave! Kome to nije jasno - nek se malo skoluje ... a ne da svoje \"Hrvatovanje\" pokazuju u birtijama ili na koncertima pjevaca Thompsona. Kuna iznad svega i nadam se da ce Ustavni sud uskoro dosuditi u korist Kune! A gubitnici u procesu - netko treba i izgubiti na kraju balade, zar ne!?

Ključni razlog opstanka devizne klauzule i devizne štednje, proizlazi iz (opravdanog) nepovjerenja države i građanstva u vlastiti novac, te trajne nesigurnosti koja iz njega proizlazi. Bezbroj mjenjačnica egzistira na tom strahu. Zato građani koji imaju nešto novca isti konvertiraju uaju u devize, pokušavajući se zaštiti od mogućeg naglog prijelaza na realni tečaj, pri čemu bi preko noći ostali bez cca 20% ušteđevine. Čim je država prepustila vlastite banke strancima, (prethodno ih saniravši novcem građana), istovremeno se odrekla bilo kakvog utjecaja na njihovo poslovanje, čime je svoje građane gurnula u nezasitne ralje bankara. Pri tome sasvim sigurno nitko nije imao osobne koristi. Zar ne?

Rohatinski , kad tad , kuna ce morati \"plivati\" po ekonomskom zakonu ponude i potraznje, kao dolar, funta itd. Pa zasto sakrivamo glavu u pijesak ? Sto vise cekamo to ce nam biti teze kad to budemo MORALI uciniti. Pa nismo u zemlji politicke ekonomije.

Vjerujem da će nakon ovoga mnogima biti jasnije da je hvaljeni guverner samo još jedan u nizu lopova koji nam upropaštavaju državu. I to ne jedan od, nego i ponajveći, uzevši u obzir koliku štetu nam nanosi njegova monetarna politika. Pridobio je medije koji ga hvale kao što su svojedobno i Sanadera, redovno dobiva pohvale i Europe kao što je svojedobno dobivao Sanader. Hoće li završiti isto? Pa ne znam koliko nam to može značiti uz sve zlo što nam se događa zahvaljujući nekad hvaljenom premijeru i danas hvaljenom guverneru.

Čak i pod pretpostavkom da Ustavni sud ukine deviznu klauzulu, banke će imati na raspolaganju bezbroj drugih načina da se, objektivno, zaštite od gubitka...S mog gledišta je ova rasprava čisti gubitak vremena.... Samo bih htio napomenuti još jednu stvar, a to je, da je bilo moguće, i sada je, dići kredit u kunama...No, taj je kredit puno skuplji...

Tema koja me je oduvijek fascinirala. Kako je moguće da se nikada ne dogodi da dođete u banku i dobijete odgovor kako ne možete dobiti kredit jer trenutno nemaju dovoljno novaca. Da vam kažu kako moraju čekati da netko položii (oroči) novac kako bi mogli izdavati nove kredite. Iz teksta u nastavku vidjet ćete kako stvari zaista funkcioniraju i kako banka od vaše jedne kune može stvoriti novih 3, 5 ili 10 kuna. Naravno vrijedi i obrnuto: povlačnjem novca iz banke smanjujete mogućnost njegovog umnožavanja. Kako od jedne kune banka može \'\'stvoriti\'\' tri? Je li posrijedi neki čarobni štapić kojim banke kreiraju novac ili se ipak krije nešto drugo? Ovu su najveće tajne moći... Banke: Financijski sustav od svojih najranijih začetaka temelji se na principu ponude i potražnje, odnosno sučeljavanju viškova i manjkova financijskih sredstava. U davna vremena kad banke još nisu postojale i kada se novac, odnosno zlato čuvalo kod zlatara shvatilo se da zlatarima nije potrebno čuvati svu količinu zlata već da se dobar dio može posuditi onima kojima je trenutno potreban, a da se samo manji dio može zadržati za podmirenje tekućih obveza. Tako su sada osim naknada za pohranu zlata u svojim sefovima počeli zaračunavati i kamate na posuđene viškove. Upravo na ovom principu razvio se današnji moderan bankovni sustav. Poslovanje današnjih banaka temelji se na prikupljenim depozitima – znači viškovima novčanih sredstava stanovništva, poduzeća i drugih subjekata. Tako prikupljeni depoziti predstavljaju obvezu banke u njezinoj pasivi. Banka na tako primljene depozite jedan dio sredstava mora izdvojiti u obliku obvezne rezerve i rezerve likvidnosti (koju propisuje Hrvatska narodna banka) kako bi mogla izvršavati svoje obveze dok ostatak sredstava može plasirati u obliku kredita svojim klijentima ili u neke druge oblike investiranja. Znači vidimo da banka ustvari transferira vlastite obveze – primljene depozite (pasiva) u vlastita potraživanja – dane kredite (aktiva). Zabluda je da banke svoju profitabilnost temelje na razlici pasivnih (kamate na primljeni depozit) i aktivnih (kamata na dane kredite) kamatnih stopa pri tom misleći da banka na primljeni depozit od recimo 100 kuna odobrava kredit u istom ili manjem iznosu. To naravno nije ni približno točno a u nastavku ćemo vidjeti i zašto. Ako banka prikupi 100 kuna depozita i ako izdvoji 20 kuna za obveznu rezervu i 10 kuna za rezervu likvidnosti ostaje joj 70 kuna za kreditnu aktivnost i to je njezin trenutni kreditni potencijal. Ako pretpostavimo da će banka uspjeti plasirati svih 70 kuna u obliku kredita, jedan dio tako odobrenog plasmana vratit će se ili ostati u banci na računu (stopa zadržavanja sredstava u banci). Ako pretpostavimo da se od prvotno odobrenog kredita 30 kuna vrati u banku, tih 30 kuna predstavlja novi depozit i novu bazu za sljedeći kredit. Banka tako na osnovu jednog depozita multiplicira njegovu vrijednost i vrši kreditnu ekspanziju. Ne zaboravimo da je ovo bio primjer modela jedne banke (banka A) gdje je bila pretpostavka da će 30 kuna ostati i/ili vratiti se u banku. To znači da ostalih 40 kuna može doći kao depozit u drugu banku (banku B) – ta druga banka opet izdvaja sredstva za obveznu rezervu i rezervu likvidnosti i ostatak plasira u obliku kredita i tako se lanac nastavlja. Na taj način dolazimo do tzv. makromultiplikacije odnosno ekspanzije kredita na razini svih banaka gdje banke na osnovu prvotnih 100 kuna depozita mogu odobriti mnogo veći iznos kredita i naravno na ukupni iznos zaračunati aktivnu kamatnu stopu. Zbog toga kažemo da banke kreiraju depozitni novac (novac na računima) dok centralna banka primarnom emisijom kreira primarni odnosno efektivni novac (novčanice i kovanice). Kreditna aktivnost na osnovu koje se stvara depozitni novac predstavlja ustvari sekundarnu emisiju novca. Važno je naglasiti da na proces multiplikacije utječe i razvijenost bezgotovinskog platnog prometa. Što je bezgotovinski platni promet razvijeniji, odnosno što je manje efektivnog novca u optjecaju baza za kreditnu aktivnost će biti veća. HNB kao regulator monetarne politike posebnu pažnju pridaje tome da se ovaj proces multiplikacije previše ne razuzda pa raznim restriktivnim mjerama utječe na proces multiplikacije depozita. Tu su osobito bitne već spomenute: stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Što su ove stope manje kreditna ekspanzija će biti veća i obrnuto. Naravno, tu dolazi do suprotnih mišljenja između poslovnih banaka koje nastoje što više povećati svoj kreditni potencijal a tako i svoju profitabilnost, i centralne banke koja nastoji ograničiti kreditnu ekspanziju i izbjeći moguće potrese u gospodarstvu. Nekada davno papirnati novac je bio samo zamjena za stvarno zlato no ubrzo su shvatili da im je potrebno više novaca nego što imaju zlata i onda su jednostavno počeli izdavati više novaca. Sve je u redu ukoliko se nikada ne dogodi da svi žele svoj novac istovremeno. Čak i danas vrlo je malo stvarnog novca (efektivnog) u obliku novčanica i kovanica. Većina postoji samo u računalu (poslovnim knjigama). Mora biti jasno kako Hrvatska preko banaka ne posjeduje nikakvu moć, jer je prodala svoje banke. Znači nema potencijal kreirati svoj novac. Sav novac koji se ulaže i deponira u banke Hrvat ulaže u inozemstvo. Postavlja se pitanje zašto su banke u tako kratkom roku prodane, što podsjeća na samoubilački čin.

I Rohatinski javno prizna da banke (i centralne banke) nemaju novac koji posuđuju ljudima i na koji uzimaju velike kamate.

SAN ili JAVA Širom EU-a kritiziraju novog hrvatskog premijera da UKIDA MEDIJSKE SLOBODE, UVODI POREZE KOJI NAJVIŠE POGAĐAJU VELIKE STRANE TVRTKE, prisiljava umirovljenike da prebace novac iz mirovinskih fondova u državnu blagajnu, želi smanjiti ovlasti ustavnog suda, OGRANIČAVA NEOVISNOST SREDIŠNJEE BANKE. Prema novom zakonu o medijima , mediji u Hrvatskoj ne bi smjeli neobjektivno izvještavati, vrijeđati ljudsko dostojanstvo, kršiti pravo na privatnost, širiti govor mržnje, kršiti dječja prava itd. NOVI HRVATSKI PREMIJER UVEO JE POSEBNI POREZ BANKOVNOM SEKTORU I SEKTORU OSIGURANJA TE UKINUO VALUTNU KLAUZULU ZA KREDITE. Novi hrvatski premijer uveo je krizni porez trgovini, telekomunikacijskom sektoru i sektoru distribucije energije. Tvrtke su ih trebale platiti za cijelu godinu - i to retroaktivno. REZULTAT : Nakon godinu dana Hrvatska je imala relativno nizak proračunski deficit od 3,8 posto. PREMIJER ISTIČE DA JE PREPOLOVIO BROJ MINISTARSTAVA I BROJ ZASTUPNIKA U PARLAMENTU TE SMANJIO TROŠKOVE BIROKRACIJE. Hrvatska je u ovih godinu smanjila državni dug. P.S. Sve ovo napravio je mađarski premijer. Samo sam umjesto Mađarske upisivao Hrvatsku. I naravno, mađarski premijer je oštro kritiziran od EU.

Legalna pljačka Splitska banka Iznos stambenog kredita 846000 kuna. ( u CHF ) Kredit je podignut 31.10.2006. na 25 godina. Na ruke dobio 799000 kn. NAKNADA BANCI 47000 KUNA ( 6400 E ). Prva rata 945 CHF ili 4370 KN.. Trenutna rata 10.01.2010. je 1166,4 CHF ili 7000 KN. Razlika je oko 2600 KN. Rata kredita je porasla preko 60 %. Trenutno dug : 951 400 glavnica + 728000 kamata Ukupno oko 1 MILIJUN i 560 TISUĆA KUNA. Zaključak : KREDIT VRAĆAM VIŠE OD 4 GODINE (DA SAD U RATAMA PLATIO OKO 300 TISUĆA KUNA) A JOŠ SAM DUŽAN 151 TISUĆU KUNA VIŠE NEGO SAM DOBIO. P.S. Većina banaka je navodno smanjila kamate ali splitska banka nije. „ Prate sitauciju „ ali se zato najviše reklamiraju.

Izjava rohatinskog (malo slovo nije slučajno) Građani su imali izbora. Krediti u CHF nisu bili jedini u ponudi, a HNB nije mogao niti može utjecati na kretanje tečaja CHF i eura, što smo jasno rekli – kaže guverner te dodajee da sad ne može biti sentimenata prema korisnicima kredita u CHF. – To je bilo kao klađenje, kad je franak slabio, zarađivali su, kad se odnos promijenio, počeli su gubiti. No, to je bio njihov izbor – ističe guverner Rohatinski. ___________________________________________________________ Pitanje za rohatinskog : Kako smo zarađivali kad je franak slabio ako su banke podizale kamatu ? Kad franak raste kamata se ne smanjiva. Kakva je to kladionica ? Molio bih najboljeg guvernera na svitu kad je već spomenuo kladionicu da me uputi na bilo koju kladionici u Hrvatskoj koja daje ovakvu ponudu u kojoj nema mogućnost da se izgubi i da mi je sigurna zarada od 30%-50% uloženog. Bankama je sigurna zarada sa ovakvom politikom HNB-a od minimalno 100% do beskonačno.

Odgovor splitske banke Poštovani, Uvažavajući Vaše nezadovoljstvo izraženo kroz prigovor upućen na adresu Societe Generale Splitska banka d.d. , izvršili smo provjeru kod naših nadležnih službi. Dopustite da Vam damo kratko pojašnjenje Splitska banka uvijek je vodila računa da visine kamatnih stopa ne odudaraju od konkurencije, a posebno želimo naglasiti da su kamatne stope za kredite uz CHF valutnu klauzulu uvijek bile među najpovoljnijim na tržištu. Svjesni smo činjenice da je u ovim kriznim vremenima zbog iznimnog porasta tečaja CHF-a u odnosu na EUR-o došlo do značajnog povećanja mjesečne obveze izraženo u kunama. S obzirom da Banka ne može utjecati na tečaj CHF-a, razmatramo mogućnost smanjenja kamatnih stope na kredite odobrene uz CHF valutnu klauzulu kako bi na taj način barem malo olakšali vraćanje kredita, kao i ostale mjere kojima bi olakšale klijentima trenutnu situaciju. Također, Banka je spremna individualno na zahtjev klijenta razmotriti i mogućnost moratorija odnosno restrukturiranja kredita sukladno financijskim mogućnostima klijenta. Pozivamo Vas da se javite svom osobnom bankaru koji će Vas uputiti u mogućnosti koje su Vam na raspolaganju. __________________________________________________ Prije par dana bio sam u banci da se raspitam o navodnim mogućnostima koje nude. Ne mude ništa, samo LAŽU po medijima.

MA O CEMU OVAJ PRICA????? kakve veze ima devizna stednja s valutnom klauzulom??? stvar je jasna ako sam ja polozio 100eur u banku onda ja imam deviznu stednju u eurima a ako sam polozio 100kn tada imam kunsku stednju a nemam stednju od 14eur!!! ako sam digao kredit od 5000EUR tada ako mi ga isplate u eurima duzan sam ga vracati u eurima a ako ga isplacuju u kunama tada sam duzan vratiti ga u kunama, i to vise nije devizni nego kunski kredit! a ne kako je sad dizes kredit dobijes ga u kunama vracas ga u kunama koje banke pretvaraju u eure i uz sve namete jos zaradjuju na tecajnoj razlici....e to je protuustavno