Napetost zbog otkupne cijene pšenice, prijave pljušte
Mlinarsko-pekarska industrija prijavila lanac Lidl zbog dampinških cijena oštroga brašna. U Lidlu tvrde da se radi o rasprodaji artikla koji više ne vode u standardnom asortimanu.
Komentari 23
mikrogrizzly Dakako da je damping ako prodaješ po cijeni ispod nabavne i da,naravno da treba takve pokušaje kažnjavati. Zar svo smeće iz EU mora doći ovdje na police? Treba uvesti stroge kontrole svega što se uvozi,jer nepostupanjem činimo medvjeđu usluguu svojoj proizvodnji. Svojevremeno je bio takav pokušaj ,opet iz Lidla ,kada su po dampiškim cijenama prodavali vina iz Kutjeva.Tada je Kutjevo otkupilo sve butelje ,jer nisu htjeli dozvoliti prodaju ispod cijene. Inače bi se time trebala baviti država i velikim novčanim kaznama sprečavati damping.
Lidl prodaje isključivo domaće brašno, doduše brandirano pod njihovim robnim markama. Znači, taj prigovor da se radi o uvoznom smeću otpada. Osim toga, znana formula iz pekarskih škola je 1:2:4 odnosno tako stoje školski pariteti kg žita: kg brašna : kg kruha. I u slučaju Lidla, stalno se mogu kupiti tamo i pekarski proizvodi po nevjerojatnim cijenama za druge pekarske ili trg. radnje. Primjerice, francuski kruh od 600 g zna biti po 3 kn i nešto - u pekarskim i ostalim trg. radnjama je čak 2 puta skuplji, a ponekad i više. Tako da Lidl vodi realističnu cjenovnu politiku i očigledno jako smetaju wanna be monopolistima u pekarskoj branši. Primjerice, pekari se tuže da imaju gomilu neprodanog kruha i peciva jer veliki lanci traže velik asortiman i potkraj radnog vremena. I što bi? Cool prebace te troškove na cijenu kruha, uopće ne hajući što većina kupaca kruh kupuje ujutro.
Njemačka,primjerice,ima velike zalihe sireva i država stimulira izvoznike sa 2 eura po kg izvezenog sira. Toliko o tržišnoj ekonomiji.Svatko gleda svoj interes ,samo mi ne,uvozimo smeće iz cijelog svijeta,ponajviše meso . Treba štititi svoju proizvodnju,a stabilnim cijenama se ne zakidajuu ni proizvođači, ni potrošači. Stvar je vrlo jednostavna,ukoliko se pojavi višak,otkupi ga država po realnoj cijeni za robne rezerve,a ukoliko nastupi manjak,plasirati robu iz robnih rezervi. Zašto proizvođači moraju zadovoljavati rigorozne uvjete(itreba),a uvoznici ne .Kriteriji moraju biti isti i za jedne i za druge,zar ne?
mikrogrizzly Jedno je akcijska cijena,a drugo je dampinška. Zašto bi netko prodavao nešto po cijeni nižoj od nabavne? To nije tržišna ekonomija ,nego se dampinškim cijenama žele uništiti oni koji nemaju iza sebe bogate vlasnike i koji tu i takvuu trgovinu ne mogu pratiti. Vidiš,onog pekara iz Dubrave,država je kaznila zato što je besplatno dijelio kruh kojeg nije prodao,a to je radio iz humanih razloga,a dampinška cijena s humanizmom nema nikakve veze.
Uvozno smeće? Uz dužno poštovanje, ovo uopće nije tema jer se radi isključivo o domaćem brašnu, žitu i pekarskim proizvodima gdje uvozne robe i stranih proizvođača nema ni u tragovima. Znači, pustimo floskule i pozabavimo se domaćim "gulikožama" koji su već uspjeli u naumu i prodaju kg kruha Hrvatima i Hrvaticama i po 10 kn za kg - iako u njemu sadržano samo 600 g brašna. A gdje je razlika? E to je pravo pitanje... I zašto je nadrapao Lidl? E ne zbog cijene kruha ili brašna nego se šire i inače i trn su u oku ne smijem napisati kome, a tko ima i znatne obradive površine uz nisku tvornica iz prehramb. industrije. Tako da ne bit naivan, nije ovo obračun iz pobuda brašno/žito nego kad im nisu uspjeli upropastiti širenje u startu onda ih krenuli "opaučiti" preko dumping cijena.
mikrogrizzly Pod uvoznim smećem sam mislio na proizvode koji dolaze iz cijelog svijeta bez kontrole i porijekla i roka trajanja. Možda je brašno iz Lidla vrhunsko,ne znam. Spominjao si domaće cijene i ok Lidlu nitko ne brani da formira cijene kako god hoće,ali sve normalne zemlje svijeta ne dozvoljavaju damping, tj. prodaju artikla po cijeni NIŽOJ OD NABAVNE. Domaće zakonodavstvo dozvoljava damping,a recimo ne dozvoljava donacije robe kojima ističe rok trajanja,a koju bi trebalo uništiti,školama,vrtićima,domovima za umirovljenike,vojsci itd. Zar je to ok?
17.07.2012. u 08:54h mikrogrizzly je napisao/la: I zašto je nadrapao Lidl? E ne zbog cijene kruha ili brašna nego se šire i inače i trn su u oku ............. ne smijem napisati kome,................................. a tko ima i znatne obradive površinee uz nisku tvornica iz prehramb. industrijea. .................................................... bum ja todoriću. najvećem ratnom profiteru i pljačkašu ..................za kojeg se zna ...........u nas.
Po mom sudu daleko veći krimosi su oni koji prodaju krafne po 8 kn komad (npr. Komiža) dok ih u Splitu možete pronaći i po 2 kn/komad. Ali, Lidl je trenutačno prioritetna meta domaćeg prehrambenog udruženja i pekarske branše jer je ovo s brašnom samo epizoda - inače imaju ponudu pekarskih proizvoda većinom upola cijene i to je neizdrživo stanje za "gulitelje kože"! Tako da nije slučajno upao Lidl u flajš mašinu... I seljak je uvijek glavni patnik jer on isporuči žito po 1-1,5 kn/kg i dalje onda nastupaju čarobnjaci i meštri iz pekarsko-mlinarske branše koji od tako jeftinog žita peku kruh po 10 kn/kg ili čak pecivo i po 25-30 kn/kg, kad se preračuna gramaža. I nu skupih auta kod lokalnih pekara i kako su bahati! I dakako da ne mogu otrpjeti razumne cijene pekarskih proizvoda i brašna koje postavlja Lidl, u međuvremenu se proširio čak i na otoke (Brač)....
Silose treba isprazniti za prihvat nove pšenice i normalno da je cijena u trgovinama niska. Problem je i u tome što tu nitko nije natjerao trgovce da deklariraju brašno iz roda pčenice od prošle godine kao takvo a tom brašnu, iako je "ispravno" je nutritivna kvaliteta manja u odnosu na ovogodišnje iako mu je tehnološka kvaliteta čak i bolja. Posebno ako se radi o rodu pšenice iz još starije godine. Što se seljaka tiče, njihov je najveći problem što nemaju silose i ne znaju se organizirati jer bi bilo "normalno i prirodno" da selo izravno kruhom opskrbljuje grad i tako građanima da nisku cijenu a sebi osigura opstanak u smisli radnih mjesta za svoju djecu i tehnološki napredak.
a još uvijek "nisu našli" tko je maznuo one silne stotine tona žita iz đakovštine iako cijela hrvatska zna da je to todorić. a par godina prije je iz silosa u saltini po istom obrascu nestalo 1200 vagona pšenice paa se zataškalo. silos je inaće u sred grada a nitko nije vidio ni kamione ni vagone da bilo šta odvoze. istina je da u hrvatskoj nema silosa koji nije bio opljačkan a neki i po nekoliko puta. u pozadini uvijek jedno te isti ime jedan te isti lanac, konzum, preko kojeg se roba proda. onda je kriv lidl. neka visi lidl.
E kako bi oni tuzbama dizali cijenu. A da vi radite, prilagodite se trzistu i oni koji ce se prilagoditi ce prezivjeti. Oni koji nece radit ce za te koji sus e prilagodili. Vec mi idu na k.... s tim plakanjem i poticajima. Ak mozes proizvodit, proizvodi. Ako ne, idemo. Htjeli smo takvu Hrvatsku, sad je imamo.
Onog trenutka kad je Lidl izdao poseban katalog gdje su još proširili paletu pekarskih proizvoda, onako ima i baš luksuznih i do sada rezerviranih za pekarske radnje, uslijedila je prijava zbog dumping cijena brašna! Jednima smeta što ljudi odlaze u Lidl umjesto u njihove pekarske radnje, a drugima što se Lidl tako neumitno širi i njihova maloprodaja onda zjapi prazna. I učas se ujediniše. Ništa ne može biti jeftino i povoljno za hrv . puk, a ako se i nađe takav - onda ga treba zgaziti...
otkupna cena od 1,35 kuna je otprilike na nivou evropskih i svetskih cena. Pa šta oni hoće!? Pokupovali su te traktorčine i uglavnom nepošteno ukrupnili zemlju (preko na smrt osuđenog, i u međuvremnu egekutiranog, malog seljaka) a sad bi hteli situaciju na tržištu kakva je bila dok se poljoprivredom bavilo 30% stanovništva, obrađivalo konjima i to prosečno 7-8 jutara zemlje. Neće da može! Tražili ste, sad gledajte.
A šta je osnova za tužbu protiv Lidla ja uopšte ne razumem! Pa ja mogu, ako hoću, i ne može mi niko to zabraniti, da z svom dućanu delim svakom kupcu bespatni automobil po vlastitom izboru da bih ga privukao da kupuje kod mene. Ako mi se to isplati, naravno. A da li mi se iplati, i da li hoću, zavisi samo od mene. Inače, ako mi to neko brani, onda to nije slobodno tržište. A za slobodno tržište smo se borili, izazvali ratove i porušili zemlju. Nema sad nazad.
Gospodo draga morat ćete konačno shvatiti da u kapitalizmu postoji utakmica koja se zove konkurencija tko može konkurirat prolazi tko ne propada pa ma kako se on zvao.Prema tome proizvođačima prestoji restrukuriranje ili propast,vremena nema još samo godinu dana.Država više neće biti krava muzara kako u cijeloj evropi tako će biti i kod nas.
A zašto uopće da proizvodimo žito ,kada sve to možemo lijepo uvoziti iz Sromašnih zemalja Europe, Recimo : Francuske,Poljske,Njemačke. Samo bjedne i zaostale zemlje Proizvode nešto. Uživajmo u penzijama i u Životu dok smo još mladi.
ajmo tu cijenu iz okolice umanjiti za visinu poticaja i plavi dizel kojeg recimo srbi nemaju. pa ćemo doći do cijene od max. 80 lipa po kili pšenice. dodajte pola kune po kili iz poticaja (2250 kn/hektaru), plavi dizel, i eto nam cijene koji mi kao narod/država ne bismo smjeli prekoračiti. zamislite ove naše susjede, oni po istoj cijeni trguju pšenicom u kojoj nema nikakvih poticaja. provjerite malo. cijena gnojiva? e pa odite u kutinu, i pozdravite stožer za zaštitu petrokemije! oni nedaj uda se modernizira poduzeće, oni i dalje traže ogromne plaće i ogroman broj radnika za tvornicu koja moće i sa trećinom radnika isto proizvoditi. obratite se na prave adrese. ne na ove, krive.
Pazite samo kalkulaciju pšenice otkupljene po 1,35 kn. Kada se samelje dobije se oko 80 kn brašna, a cijena mu je najmanje 3,30 kn kako sami mlinari kažu, to vam je 264,00 kuna samo u brašnu. Ostaje 20 kg stočnog brašna (posije) koje na tržištu stoje oko 2,00 kn/kg ili ukupno 40 kn. Tako mlinar samo što samelje pšenicu koju je kupio po 1,35 kn/kg dobije 3,04 kn/kg samljevenih proizvoda. Pa sada vidimo tko je u cijeloj priči zaradio. A da ne pričamo dalje koliko se kruha ispeče i po kojoj se cijeni proda, tako da je seljak jedini taj koji je najviše radio, a najmanje zaradio od pšenice.
Oni bi valjda najradije da se pšenica pospremi u silose i da im država da garanciju ako padne cijena ispod 1,35 kn/kg na proljeće 2013., pa da im onda isplati razliku koju su u gubitku zbog toga jer ju nisu prodali u ljeto 2012. Gdje toga ima? Kakav je to čovjek koji ima takvo neandertalsko razmišljanje. Dosta je bilo toga da se ratari ponašaju kao djeca u vrtiću pa da im država mijenja pelene svaki put kad se oni pokakaju. Počnite se ponašati kao svi ostali poslovnjaci i prihvatite rizik za poslovanje.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Urod žita je ove godine blizu povijesnim rekordima, ali se to dakako neće poznati na cijeni kruha jer Hrvati i Hrvatice plaćaju blizu 10 kn po kg (600 g brašna ide za 1 kg kruha) i još iz udruženja pekarske industrije kukaju da je sve "otišlo gore", a njihove cijene jedine stagniraju. Zanimljiva pojava, naročito preko činjenice da većinu poljoprivrednih aktivnosti kod nas unaprijed plate porezni obveznici preko subvencija i onda ih još jednom oderu kao divlje zečeve pred blagajnama. A tko se ipak usudi spustiti cijenu, eno stiže prijava za dumping! Nema labavo!