Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Najveće povećanje eurske kamate u dva desetljeća zajedničke valute u EU

Povećana je i kamata koju banke dobivaju za svoje pologe u središnjoj banci na 0,75 posto, što otvara prostor za povećanje kamata na štednju i za građane
09. rujna 2022. u 16:35 1 komentara 1614 prikaza
Christine Lagarde
Foto: Reuters/Pixsell

Upravno vijeće Europske središnje banke drugi put u posljednja tri mjeseca povećalo je ključnu eursku kamatnu stopu za 75 baznih bodova, čime se cijena po kojoj banke međusobno posuđuju euro popela na 1,25 posto. Najveće je to jednokratno povećanje eurske kamate u dva desetljeća, koliko postoji zajednička europska valuta, ali nije i posljednje u ovoj godini. Europa diže kamatne stope kako bi utjecala na smanjenje inflacije koja je preskočila 9 posto, ali i da bi se zaštitila od slabljenja eura te dodatnog prelijevanja inflacije iz uvozne robe. Jednako tako, povećana je i kamata koju banke dobivaju za svoje pologe u središnjoj banci na 0,75 posto, što otvara prostor za povećanje kamata na štednju i za građane.

Usporavanje ekonomije

Povećanje za 75 baznih bodova tumači se kao pobjeda jastrebova, kojima se priklonila i guvernerka Christine Lagarde, jer su neke zemlje, ponajprije visokozadužena Italija, tražile blaži pristup. No u situaciji kada je ključna dolarska kamata dvostruko veća te prvi čovjek američke središnje banke najavljuje njezino povećanje na 4 posto do početka iduće godine, ni eurozona nije imala mnogo izbora.

U trenutku kad Hrvatska postane dvadeseta članica europodručja, ključna eurska kamatna stopa mogla bi biti oko 2 posto, s tendencijom daljnjeg povećanja, što će se naravno preliti i na tržišne kamatne stope po kojima se zadužuju države, poduzeća i stanovništvo. Kad je Hrvatska u pitanju, nadležni ne očekuju da će banke odmah krenuti s agresivnijim povećanjem kamatnih stopa na kredite budući da raspolažu s većim viškom kapitala, koji se oslobodio s prilagođavanjem domaće regulative onoj u eurozoni. Još sporije će se, onda, povećavati i kamate na štednju, što će na neki način dolijevati vodu na mlin bujanju cijena nekretnina.

– Upravno vijeće prema svojoj sadašnjoj procjeni očekuje da će i na sljedećih nekoliko sastanaka povećavati kamatne stope kako bi se smanjila potražnja i smanjio rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja – navodi se u jučerašnjem priopćenju iz Frankfurta. Christina Lagarde je kazala kako ECB vjeruje da će se kratkoročno inflacija još povećavati prije nego što dođe do obrnutog procesa. Njemačka je rekordno povećanje kamatnih stopa dočekala s procjenom tamošnjih instituta da je u 2023. neizbježna recesija u toj zemlji, u kojoj će “nestati” 170 milijardi eura, odnosno njemački će BDP pasti 0,7 posto. To je loša vijest i za Hrvatsku budući da nam je Njemačka najvažniji trgovinski partner. Što se tiče ostalih država, Europska središnja banka navodi da nakon povećanja na početku godine novi podaci upućuju na znatno usporavanje ekonomije svugdje, pri čemu vjeruje da će gospodarska aktivnost krajem godine i u prvom tromjesečju 2023. stagnirati. ECB je tako revidirao prognoze rasta BDP-a naniže, a inflacije naviše.

Vrlo visoke cijene energije smanjuju kupovnu moć kućanstava dok, uska grla u opskrbnim lancima i dalje, premda u sve manjoj mjeri, ograničavaju gospodarsku aktivnost. Osim toga, nepovoljna geopolitička situacija, prije svega neopravdana invazija Rusije na Ukrajinu, pridonose slabljenju pouzdanja poduzeća i potrošača, ističu bankari. Kroćenje inflacije na razinama ispod tri posto očekuje se tek 2024. godine, iduće bi godine prosječna inflacija u eurozoni mogla biti 5,5 posto, a ove godine nešto više od 8 posto.

Ne spominju recesiju

Inflacija u Hrvatskoj za trećinu je viša od prosjeka eurozone, ali sve do sada i rast hrvatskog gospodarstva bio je gotovo dva puta jači. Stručnjaci ECB-a predviđaju da će prosječna stopa gospodarskog rasta u eurozoni ove godine biti oko tri posto, no iduće će se godine spustiti ispod jedan posto. Dakle, monetarne vlasti ne spominju recesiju te se nadaju da je mogu izbjeći. Nijemci su, međutim, pesimističniji zbog velike ovisnosti o energentima i prirode njihove ekonomije.

Za razliku od monetarnih vlasti koje pokušavaju djelovati na inflaciju dizanjem kamatnih stopa, Vlade mnogih zemalja nastoje zaštititi najugroženije skupine stanovništva te osigurati dovoljno energenata kako bi gubici poduzetnika bili što manji. No nitko nema iluzija da ih neće biti jer se smanjuje kupovna moć stanovništva, desetak posto građana s najnižim dohocima može se suočiti s ozbiljnim siromaštvom. Tračak nade u svemu tome je stanje na tržištu rada, gdje potražnja za novim radnicima ne popušta, a dok god je tako, postoji nada da će recesija, ako je i bude, biti kratkotrajna. No svi su sadašnji planovi puni rupa i neizvjesnosti jer trenutačno svijetom drmaju oni koji imaju rezerve energenata i hrane, a Europska unija tu je najranjivija. 

Zagreb: Vlada donijela paket mjera ograni?enja cijena i pomo?i gra?anima i gospodarstvu PLAN U 20 TOČAKA Detalji Vladina paketa teškog 21 milijardu kn: Jeftinija struja, zamrznuta cijena plina... Istanbul: Jedini grad na svijetu na dva kontinenta SVE JE PREDIZBORNI TRIK Zašto turski vladar daje milijarde zemljama bivše Jugoslavije, a njegovi ljudi čekaju u redu za kruh? Karlovački umirovljenici lijepo proljetno vrijeme koriste za boravak na svježem zraku pomoć građanima Vlada će umirovljenicima isplaćivati jednokratnu mjeru, ali neće je dobiti svi
EON TV
SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO
Pitali smo naše navijače: Evo što nas čeka u Katru
Rezolucija Zemlja
REZOLUCIJA ZEMLJA
Pogled u ekološki održivu budućnost: Okrugli stol na kojem su se razmijenile konkretne ideje za ekologiju
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • JustinCase:

    Hoce da uguse Rusiju, a i sami ne mogu do zraka