Kod Rijeke puštena u rad najveća solarna elektrana u Hrvatskoj
Ukupna investicija prelazi 500 tisuća eura, a povrat investicije očekuje se nakon šest godina
Komentari 32
Da ponovim, i kod nas se investitorima isplate FN paneli. Ne i potrošačima jer dobivaju 4 puta skuplju struju. Nijemci to već sada osjećaju na svojoj koži jer plaćaju gotovo najskuplju struju u EU. HR, gledajući kupovnu moć građana, već sada plaća nešto IZNAD prosjeka EU, koliko još trebamo dizati cijene?
Unatoč uvriježenom mišljenu HEP uopće ne otkupljuje struju iz obnovljivih izvora, to čini državna agencija pod imenom HROTE, koja skupljanjem poticaja koji mi svi uplaćujemo preko računa za struju isplaćuje proizvođače iz obnovljivih izvora. HEP je samo preuzima u svoju mrežu po zakonima koje je donesla RH. Cijena ee iz fotovoltaika je određena u tarifnim sustavom za obnovljive izvore i kogeneraciju koje je donesla vlada i iznose u konkretnom slučaju 2,1 kn po kWh.
Rok trajanja FN sustava procjenjuje se na 20 godina. Država sada subvencionira povlašten otkup do 12. godine , nakon toga struja se isporučuje po normalnim cijenama. Procjenjuje se da bi se sustav od 10 Kwp ispaltio u nekih 6-7 godinana do 12 godine nešto sitno bi se zaradilo a do kraja tehničkog života sustava vlasnik bi vjerojatno mogao imati besplatnu struju bez nekakve ekstra zarade.
Očita je intencija vlade da se krene u jaču proizvodnju FN energije investiranjem u sisteme prijenosa . Kritičare i zagovornike nekakvih hidroelektrana treba upozoriti da sada imamo situaciju da u pojedinim krajevima već mjesecima nije pala ozbiljna kiša i daa su hidroakumulacije prazne , a sa većom količinom FN struje akumulacije bi se mogle sačuvati za dane bez sunca i noćni rad. Samo budala stavlja sva jaja u istu košaru, zar ne.
Naša košara je već sada vrlo raznolika. Imamo nuklearku (tj. polovicu jedne), termoelektrane na ugljen, loživo ulje, plin i biomasu. Imamo hidro i vjetroelektrane. Dugoročno, najveću korist bi imali od biomase, ali eto - baš to nekako nije u fokusu - valjda nam siemens ništa ne može prodati u tom segmentu :)
Biomase imamo za nekih 80MW sveukupno po nekim proračunima HŠ. Možemo smeće spaljivati i raditi bioplin od poljeprivrede al to neće biti više od 120-130 MW a nama treba oko 1500-3000 MW. Tak da nevdim neki uspjeh u biomasi. Voltaike graditi da čuvamo vodu u akumulacijama je ludost, jer opet trebaš preljavati vodu a ovdje je plaćaš po većoj cijeni....
Za meridius: govorimo li o 80MW snage ili o 80 MWh energije? Ako je ovo prvo, to odokativno pokriva gotovo polovicu našeg godišnjeg manjka.
Govorimo o 80 MW instalirane snage u elektranama na biomasu... Ne o godišnjoj proizvodnji...
Za meridiusa: onda je biomasa bitna opcija koja može pokriti dobar dio našeg manjka. Spaljivanjem komunalnog otpada i s još nekoliko manjih hidroelektrana mogu pokriti sve naše potrebe. Također imamo opciju izgradnje još jednog bloka u Krškom što bi samo za sebe moglo pokriti sve naše dodatne potrebe po vrlo niskoj cijeni. Zašto se to ne razmatra?
koliko ja znam slo je (zbog svega što se događa trenutačno oko nuklearne energije u svijetu) odustala od drugog reaktora u Krškom tako da mislim da se to odnosi i na nas... po meni bi trebalo izgraditi još jednu veliku 600-800 MW jaku baznu termoelektranu i riješili bi skoro sve probleme i sa nedostatkom snage, i sa VE i sa ostalim obnovljivim izvorima....
Za meridiusa: Slovenija griješi, a i mi s njima. Nuklearka je tu i ostat će još dugo tako da je dodatni rizik beznačajan.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Za Bok: Prvo nekoliko tvrdih činjenica: Hrvatskoj nedostaje 10% struje, a ne 50 (pogledaj HEP, godišnje izvješće) Hrvatska proizvodi od 35 do 45% struje u hidroelektranama što je najjeftinija moguća struja i po tome smo treća najzelenija zemlja u EU. Trebamo li, pošto-poto, biti pape veće i od samog Pape? Da, točno je da se solarne elektrane isplate investitorima, ali su katastrofa za sustav i kupce koji sufinanciju njihov profit kupujući do 4 PUTA skuplju struju. Što se tiče Njemačke, nije ona jedina ugrožena, Kina trenutno proizvodi 50% svih FN modula na svijetu. Cijena samih modula jest značajno opala, ali kompletan sustav za spajanje na mrežu i dalje košta minimalno 2,5 eura po watu snage što tu metodu čini ekenomski i dalje neisplativom u većini zemalja svijeta pa tako i kod nas. Ne računajući subvencije, naravno, a subvencije se isplate možda jedino Kinezima koji igraju dugoročno računajući s budućim monopolom i posljedičnom kontrolom tržišta i cijena kao u slučaju nekih metala.