HNB povećao bankama stopu obvezne pričuve na 14 posto

------------------------------------------------------------------------------------------------------------- varaš se, prije će svi bankrotirati (građani) nego će država jer ona uzima svima koliko hoće i kad hoće. euri ne mogu nestati mi smo visoko devizirani zemlja,naši građani imaju deviza. dosta nam toga stiže u obliku mirovina iz iz inozemstva tako da trenutno bar deset godina neće biti problema po pitanju deviza a time i otplati dugova. s druge strane sve se živo obračunava u kunama, bez nje se ne može a jedini dobitnik je država svi drugi gube u toj igri.

------------ meni su još uvijek u bolnom sjećanju slike štediša koji ne tako davno nisu mogli do svojih ušteđevina,prvenstveno deviznih. država ti jednostavno može blokirati štednju,banke su zatvorene, da nemaš za kruh ne možeš im ništa tko ti je kriviv što im daješ na čuvanje novac. pokupi devize iz banke dok se još može ako navali veća skupina ljudi bude gadno. zaboravi na sigurnost deviznih uloga vidiš koliko još nisu dobili svoje devize a čekaju ih 20godina. reći će neki bila je to druga država drugi sistem,zaboravimo na to, kad mi njima dugujemo par kuna onda je dug u tisućama a kad oni nama onda nikome ništa, pojela inflacija.

20.09.2011. u 21:46h rondomilk je napisao/la: ------------------------------------- moze biti, ali svi gradjani nemaju doznake iz inozemstva. a oni koji ih nemaju imaju kontejnere. kada ponestane kontejnera - kontejenerasi ce na barikade...)))

@iva.begovic što se tiče dizanja devizne štednje ... da, to je bio mali sarkazam, ali sam uvjeren da će uskoro (možda već i sutra) doći do panike građana i dizanja štednih uloga što se tiče repatrijacije profita od strane tvrtki, imamo barem dva specifična slučaja npr 1: Dukat, pa on već sada ostvaruje veliku godišnju dobit (150.000.000kn) + ostali = i to se nakupi npr 2: City Centar One ima 100.000m2 ...ako je najam po kvadratu 40€, to znači da oni svaki mjesec prihoduju 4.000.000€, godišnje 48.000.000€ ... taj novac proslijeđuju bankama (dugoročne investicije) ... i sve skupa završi u inozemstvu ... pomnoži to sa 30 trgovačkih centara + brojne poslovne nekretnine u stranom vlasništvu (raznorazni poslovni neboderi) ... i mic po mic, odu euri van hrvatske, a investicija više nema, a bogami ni kredita, jer građani i firme više nemaju šta založit nažalost, sve to je bilo vidljivo i prije 8 godina, ali ...

ma bitno je skupiti kritičnu masu koja će krenuti po svoju štednju a kad ono banka nema novaca odnosno reći će dođite sutra pa će se to proširiti među ljudima pa će sutra doći duplo više ljudi, te će oni opet reći možete dobiti samo u kunama ili dođite sutra, pa će treći dan narod puknuti a onda će banke biti zatvorene,štednja je zamrznuta do daljnjega. e pa sad sva ta poduzeća koja posluju kod nas moraju platiti radnike,energente,komunalije, troškova je mnogo pravo je pitanje koliko im može ostati. zamislite hipotetski što bi bilo da je sad netko izvana došao sa 5 milijardi franaka dok je bio 7,16kn te želi kune jer će investirati u našu zemlju ili može špekulirati malo na tržištu kapitala???

tko još drži devize u banci a uzima kredit iz banke?? priča se o takvima ali ih nisam upoznao.

Ivić Pašalić, Milo Đukanović... Nastavite niz! ----- 20.09.2011. u 22:23h rondomilk je napisao/la: tko još drži devize u banci a uzima kredit iz banke?? priča se o takvima ali ih nisam upoznao.

@glupkostup, ti zbunjujes citatalje sa svojim nelogicnim stavovima. Ako je netko platio Dukat ca. 300 mio. €, a ima dobit prije oporezivanja ca. 20 mio. €, onda mu je rendita na ulozeni novac ca.6,6, sto je pristojno. Ako je zaa taj angazman koristio novac inozemnih banaka (a jeste) onda naravno da ce trasferirati dio novca vani, sto je logicno. Isto vrijedi za sve trgovacke centre, koji su mahon kreditirani iz vana, kao i za sve telekomunikacije. Nisu oni problem.Problem su domaci dinosaurusi, koji gutaju mase deviza a stvaraju velike gubitke. Tu prvenstveno mislim na HZ, brodogradnju i Hr. Ceste i naravno drzavni proracun. Zato je Rohatinskomjako suzen manevarski prostor i moze moliti boga, da konjuktura krene nakon izbora.

20.09.2011. u 16:09h al bundy je napisao/la: prije par mjeseci, nas nazovi guverner HNB je spustio tu istu stopu ob. rezervi. rekao je da ce na taj nacin oslobodjena kunska sredstva povecati gospodarsku aktivnost kroz povecanje plasmana banaka ka poduzecima...i sad, kad je ta njegova \"strucna\" mjera pokazala da je puni promasaj, nitko da kaze u javnosti. Pa takve pacerske greske govore o sposobnosti i strucnosti guvernera. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- To je točno ali zaboravljaš da je to napravljeno da bi se pomoglo gospodarski \"program\" vlade. Ali budući od programa vlade za oporavak nema ništa to su shvatili i domaće-strane banke i odlučile višak kuna plasirati u eure.

HNB je ovim potezom zahebao banke. Viškom kuna kupovali su eure, a sada će te iste eure morati prodavati po nižem tečaju da bi povećale kunsku pričuvu.

Ovakav slučaj se dogodio i prije nekoliko godina kada su banke umjetno dizale tečaj. Nakon toga im je HNB povisio pričuvu pa su banke morale prodavati eure i izgubile su stotine mil. kuna.

@Point_of_view sve je tu logično i žalosno ... problem je što strana poduzeća u hrvatskoj koja kroz prihod ne generiraju devize putem isplate dividende izvlače devize iz hrvatske u inozemstvo ... problem je što strana poduzeća koja još nemaju dividenedu,, kunski prihod transferiraju u devize i šalju u inozemstvo radi otplate kredita kap po kap, i devize nestaju

@vukmani ne možeš uspoređivati ovaj slučaj sa slučajem od prije nekoliko godina prije nekoliko godina priljev deviza je bio puno veći nego danas: radi priljeva od stranih investicija (godišnje 2 miljarde eura), radi priljeva od prodaje obiteljskog srebra, radi priljevaa od kreditnog zaduživanja ... sada je i odljev kroz kamate na enormnu zaduženost puno veći ne bu dobro !

pravednik Roha štiti kao kunu hahaha, pa da da narodni izdajnici mogu jeftino kupovati stranu robu a uništavati sve što proizvodi vrijednsot, pitam se što je bilo ono prije neko vrijeme kad ej dotićni opstupsito onu lovu koje se doćepao Todor aga da kupi Merkator za svovje vlasnike iz sjene hehehe

Vlada se opet zadužuje, a najnoviji kredit u iznosu od 260 milijuna eura uz kamatnu stopu od 5,5 posto na pet godina uz kamatnu stopu od 5,5 posto podiže u Erste i Hypo banci kako bi platila obveznice za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine - da ih kazna ne bi previše pogodila

zar nismo neki dan saznali kako je HNB zaradio dvije milijarde kuna na tečajnim razlikama?? daklem sve je ovo jedna velika mućka,muljaža, brane valutu ako si ti meni dužan. očito se može samo na prevaru nešto zaraditi.

ne možeš uspoređivati ovaj slučaj sa slučajem od prije nekoliko godina prije nekoliko godina priljev deviza je bio puno veći nego danas: radi priljeva od stranih investicija (godišnje 2 miljarde eura), radi priljeva od prodaje obiteljskog srebra, radi priljeva odd kreditnog zaduživanja ... sada je i odljev kroz kamate na enormnu zaduženost puno veći ne bu dobro ! -------------------------------------------------------------------------------------------------------------- zaboravljate sve one devize kojima su ne tako davno kupovani stanovi na kredit? zaista ne znam nikoga tko je dobio devize u tim stambenim kreditima. naravno kredit će vraćati u devizama a primili su kune. to nam se sada vraća natrag,previše kuna u opticaju. s druge strane koliko novca u opticaju ima SAD ili Njemačka dok je bila marka??

\"Hrvatska narodna banka povećala je stopu obvezne pričuve bankama na 14 posto, što znači da će banke u HNB morati izdvajati više kuna kako bi se smanjio pritisak na slabljenje domaće valute prema euru.\" ako time povlaci par milijardi kunaa sa trzista (tj iz mase koju banke mogu dati kao kredit), po cemu onda logika da ce HNB morati izdvajati vise kuna za obranu tecaja?

Visina tečaja kune je rezultat ponude i potražnje na tržištu novca. Na strani ponude imamo i kredite koji se dobiju vani i nečije ilaganje u kupovinu nečega kod nas i špekulacije. Na strani potražnje imamo banke, uvoznike i špekulante. HNBB se treba brunuti da tečaj ne fluktuira previše i prenaglo, ali ne bi bilo u redu da utječe na opći trend.

opet manje love za gospodarstvo odnosno lova će postati skuplja, jel se ovaj pravi lud?