Grčki dug u prvom planu današnjeg summita čelnika EU u Bruxellesu

Rješenje izlaska iz financijske i ekonomske krize za Grčku i sve ostale države, a posebice Hrvatsku je vratiti u nacionalno vlasništvo sve privatizirana strateška državna poduzeća, primjerice INA, Pliva, Telekom, banke, kao što je to uradio recimo Hugo Chavez u Venecueli, kojeg usput rečeno zbog toga Amerikanci i ostali globalizatori jako vole pod navodnim znacima, jer daje primjer ostalim manje-više koloniziranim državama kako se ponašati da bi opstali kao suverena država!

Bit će zanimljivo promatrat europsku solidarnost tj. koliko će normalne članice trpjeti one manje sklonu radu, disciplini, redu..... Bojim se da je Grčka poprilično promašeni slučaj koja će još jako dugo biti uteg EU-u.

Grčka je samo vrh ledenog brijega. Javni dug je velik u svim zemljama, čak i u Njemačkoj službeno priznati deficit iznosi blizu 6 %. Jedini izlaz bio bi pravi (ne lažni, kreiran \"paketima poticaja\") ekonomski rast, ali to je nemoguće, jer nema jeftine net-energije (oil peak). Ovo se treba gledati kao proces postupnog urušavanja sustava dužničko-kreditne ekonomije, koja bez ekonomskog rasta više ne može funkcionirati.

Grčka se malo zaigrala. Uzela novac. Potrošila ga. Građanima bilo lijepo. Sad kad ga treba vratiti kažu - nemamo od čega. Prije toga su za.ebali EU i ušli u monetarnu uniju. Sad njihov dug nije i njihov problem, nego problem EU! Bravo dečki! Tako se to radi s bandom.(izraz preuzet iz 1948-e, svi suradnici naci-fašista nazivani su bandom) Inače, ovo podsjeća na predratnu situaciju kod nas kad je Milošević za SVOJE potrebe tiskao NAŠ novac. Koja šteta što nismo i mi u monetarnoj uniji s Njemačkom,hahaa!!!

Danas smo itekako suočeni s produbljivanjem procesa opisanih Marxom i Engelsom, kao i kvalitativno novimi razvojm. Oni se protive pozadini revolucionarnih promjena proizvodnih snaga, posebno u informacijama, komunikacijama i transportu tehnologije. Od sredine sedamdesetih godina, bilo je sve većih znakovaakova krize u kapitalističkim zemljama. Kapitalistički svijet i gospodarstvo ostali su zabijeni u inflacije i stagnacije. Pada stope dobiti. Veliki kapital i vlade koje pokušavaju pronaći način da se vrate natrag u akumulacijiski model, važnost domaće potražnje je promjenjena te usmjerena prvenstveno na orijentaciju svjetskom tržištu. Sve više i više posljednjih barijera nacionalnih tržišta su dolje. Svjetsko tržište sve više postaje standard, cijeli globus pokriva područja kapitalističke konkurencije. U novu fazu internacionalizacije je sve više ovisnih o daljnjoj integraciji trgovine i tržišta. Nove komunikacijske tehnologije danas omogućavaju umrežavanje proizvodnih procesa i financijskih tokova širom svijeta. U središtu globalne konkurencije, borba je kroz tržište i za položaj proizvodnih vlasništva i za prednjačenje u vodstvo u utrci za inovaciju monopola dobiti. Brzi tempo internacionalizacije gospodarstva dolazi u sukob s ograničenim mogućnostima nacionalne gospodarske politike. Ove gospodarske procese pridružene političkim i kulturnim zbivanjima nazivamo globalizacijom. Oni su značajan fenomenalan oblik imperijalizma početkom 21. stoljeća, bez mijenjanja svojoe suštine. Jedna od dominantnih kapitala na svjetskom tržištu i na strukturno značajan oblik kapitala u odnosu na sadašnji stadij razvoja monopolističkog kapitalizma su transnacionalne korporacije i transnacionalne financijske grupe. Transnacionalne korporacije organiziraju proces proizvodnje u globalne mreže za najpovoljnije uvjete, globaliziraju oporavak u proizvodnju viška vrijednosti. Države su u nemilosrdnoj konkurenciji za transnacionalne korporacije koje su uključene u najprofitabilnije uvjete. Špekulacija je uvijek bio dio kapitalističkog gospodarstva. Ali novom fazom monopolističkog kapitalizma postala je prava sila i prožima sve sektore gospodarstva i politike. Kapitalistički prekomjerna akumulacija rezultat su financijskih špekulacija za velike korporacije koje postaju centralni instrument kapitala korištenja. Sa mega-spajanjem u sektoru bankarstva i osiguranja, uz ulaganja u društva, mirovinski fondovi i ostale financijske imovine akumuliraju u velike financijske institucije koje dostižu novu razinu energije. Novac-kapital, krugovi zemlje u potrazi za najviše profitne stope. Njegov interes može biti zadovoljen samo glađu i nemilosrdanim porastom cijena dionica te pljačke javnog blaga država i općina koje se pak vođeni svojim rastom zaduženosti sve više oslanjaju na financijske institucije. Špekulacija je dosegla novu visinu, ne samo s dionicama te kompanije, nego su i valute zemalja postali objektom špekulacije. Međunarodna financijska tržišta diktiraju nacionalne gospodarske politike.

Da, bogate članice EU-a neće dozvoliti da se euro-u naruši snaga ali zato će zbog monetarnih odnosa unutar EU i eura grčku pokopati ... naime grčka nemože smanjiti vrijednosti eura kako bi poticala izvoz (industriju) zato mora rezati na izdacima u SVIM društvenim (socijalnim) kategorijama, a zna se da će to samo jš više razbijesniti građane grčke ....

O cemu ti \"Vedran...\" pises? Imali smo socijalizam, fabrike u drustvenom vlasnistvu 50 godina, u Rusiji i 70 i kako se zavrsilo? Kome ti lupas. Ima nas dosta koji smo okusili socijalizam. Izmisljena radna mjesta u izmisljenim firmama.

11.02.2010. u 11:43h Zoom . Evo kako se to na zapadu nacionalizira upravljanje državno strateškim poduzećima ... . \"Deutsche Telekom was formed in 1996 as the former state-owned monopoly Deutsche Bundespost was privatized. As of June 2008, the German government still holds a 15% stake in company stock directly, and another 17% through the government bank KfW.\"