Nakon što su objavljeni podaci o gospodarskoj aktivnosti svih država članica EU, proizlazi da se Hrvatska našla na odličnom drugom mjestu po dinamici gospodarskog oporavka na početku godine. Irska je bila europski rekorder sa stopom rasta od 7,8 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu u odnosu na posljednji kvartal 2020., a odmah za Irskom je Hrvatska, gdje je BDP ubrzao visokih 5,8 posto. No ni ta dinamika nije bila dovoljna da se dostigne nivo gospodarske aktivnosti iz prvog kvartala 2020. kada su u Europi i počeli problemi zbog pandemije koronavirusa.
Najveći pad u Portugalu
Oštar rast u odnosu na prethodno tromjesečje imali su još Estonija, 4,8 posto, te Grčka, 4,4 posto. Najveći pad zabilježen je u Portugalu – 3,3 posto, jer se ta zemlja poslije Nove godine borila s velikim širenjem epidemije i ozbiljnim valom zbog čega je bila u lockdownu nekoliko mjeseci. Slično je bilo i u Slovačkoj, gdje se ekonomska aktivnost smanjila za dva posto, a slijede ih Njemačka, s padom od 1,8 posto, te Letonija, gdje je smanjenje bilo 1,7 posto.
EU je u prvom kvartalu u prosjeku bio u minusu u odnosu na prethodni kvartal od 0,1 posto, a eurozona 0,3 posto. S tom se usporedbom jasnije vidi koliko je ubrzanje u Hrvatskoj bilo snažno. Do njega je najviše došlo zahvaljujući robnom izvozu i investicijama, a po djelatnostima vuku građevina, poljoprivreda te ICT sektor. Eurostat na temelju desezoniranih podataka procjenjuje da je obujam BDP-a u prvom kvartalu bio ispod najviše razine koja je zabilježena 2019. godine, 5,1 posto za eurozonu i 4,6 posto za EU, negdje na razini ostvarenja u 2016.
Došlo je i do pada zaposlenosti u usporedbi s prethodnim tromjesečjem za 0,3 posto i 0,2 posto, dok je u Hrvatskoj smanjenje zaposlenosti bilo nešto izraženije – 0,5 posto. Hrvatska se zbog snažne oslonjenosti na turizam lani nalazila u grupi zemalja s najvećim padom gospodarske aktivnosti u 2020., ali i najbržim oporavkom u ovoj godini. No i kod nas se stanje sa zapošljavanjem popravlja. Prema najnovijim podacima iz hrvatskog mirovinskog osiguranja, broj zaposlenih za koje poslodavci plaćaju socijalne doprinose raste treći mjesec zaredom te je krajem svibnja ove godine premašio lanjsko svibanjsko stanje za 50 tisuća.
U IT sektoru kao 2019.
Hrvatska je krajem ovog svibnja imala samo četiri tisuće manje osiguranika nego u svibnju 2019. Krajem svibnja imali smo 1,574 milijuna osiguranika. Najveći mjesečni rast zaposlenosti dogodio se u turizmu i ugostiteljstvu – 46 posto. Na godišnjoj razini prednjači građevina, koja je u svibnju 2021. imala oko osam tisuća zaposlenih više u odnosu na svibanj 2020. Zaposlenost iz 2019. dostigao je i IT sektor.
>> Pogledajte i ovaj video: Ministar Malenica predstavio je reforme i investicije Nacionalnog plana za oporavak
Predloženi rebalans proračuna je ‘krpanje rupa‘, a dug proračuna je 88,8 posto BDP-a........„Dug državnog proračuna je eksplodirao, dosegnuo je 88,8 posto BDP-a, gospodarski smo pali osam posto, pandemija im izvrsno dođe kao opravdanje za sve reforme koje se godinama nisuu provodile“....„Ovaj rebalans je krpanje rupa, na način da se poveća ionako velik javni dug, a što se osobito vidi u zdravstvenom sustavu“,