Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Hrvatsko će gospodarstvo rasti 2,6%, ali sve više zaostajemo za drugima

Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti umjerenim tempom. Domaća potrošnja ostaje snažna, jer raspoloživi dohodak i dalje podupiru postojani rast zaposlenosti i plaća u okruženju niske inflacije
07. svibnja 2019. u 20:44 8 komentara 304 prikaza
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL

Europska ekonomija usporava na rast od samo 1,5 posto u tekućoj godini, ali sve države članice zabilježit će pozitivne trendove, glavna je poruka proljetne prognoze Europske komisije u kojoj se Hrvatskoj predviđa nijansu bolja bilanca od one izražene u programima Vlade.

Europska komisija SUDSKI POSTUPAK Europska komisija prijavila Sloveniju zbog nesuradnje u sporu ECB-a

Tako EK očekuje da će nam gospodarstvo rasti 2,6 posto BDP-a, dok ministar financija kaže da će rast biti 2,5 posto BDP-a, a u Europi su i skloniji vjerovati da će udio javnog duga u BDP-u na kraju iduće godine pasti na 67,6 posto BDP-a, dok je Vlada najavila jedan postotni poen veći dug. Hrvatskoj se prognozira i nastavak istog sustava i osnove za gospodarski rast. I dalje će najveći doprinos rastu biti potrošnja građana i turistički prihodi.

Analitičari EK tako ističu da je padom nezaposlenosti i rasterećenjima plaća porasla kupovna moć, a da će turizam i dalje ostati jak.

Ulaganja novcem EU

Izvoz će se malo oporaviti, ali kako pada potražnja u Europskoj uniji, neće narasti dovoljno da ublaži negativan efekt rasta uvoza na ukupni BDP. EK ipak vjeruje da će nam se donekle oporaviti investicijska aktivnost, i to ponajprije kroz ulaganja financirana europskim novcem.

Google Zlouporaba Europska komisija kaznila Google s 1,49 milijardi eura

Naime, u ovoj bismo godini trebali imati šest posto više ukupnih investicija, odnosno 5,4 posto u 2020. godini. To što se Hrvatskoj predviđa rast gotovo dvostruko brži od onoga cijele Europske unije, ne znači da smo jako uspješni jer prosjek snižavaju niske razine rasta BDP-a najrazvijenijih članica EU. Nama konkurentne zemlje i dalje grabe većim i bržim koracima od nas i u tom smislu se udaljavaju od našeg standarda, dok mi zbog brojki vidljivih i u ovoj analizi sve više zaostajemo.

Poljski rast tako nakon šest godina ekspanzije “usporava” na 4,2 posto, a Rumunjska primjerice na 3,3 posto. Rumunjska nas je nedavno standardom nadmašila, što nije čudno s obzirom na to da je od 2000-ih pa do ove godine rasla brže od Hrvatske, a u nekim razdobljima ostvarivali su i dvostruko veći rast od Hrvatske. U podacima o udjelu države u ekonomiji možda leži odgovor na pitanje zašto su uspješniji. Naime, ukupni troškovi opće države u BDP-u Rumunjske čine samo 36 posto, dok je u Hrvatskoj taj udio čak 46,7 posto. Kada bi država u najširem smislu trošila koliko i sustav u Rumunjskoj, građanima i poduzetnicima na raspolaganju bi ostalo bi gotovo 38 milijardi kuna više za ulaganja i trošenje. Država će i ostati skupa, ako je vjerovati prognozi EK, iz koje je jasno da ni u Bruxellesu ne očekuju reforme koje bi vodile u smanjenje državne potrošnje, već tek kozmetičke promjene postojećeg sustava.

Posebno se treba osvrnuti na kretanje javnog duga koji u odnosu na BDP u posljednje tri godine drastično smanjio. Predviđa se tako da bi već do kraja iduće godine udio duga u BDP-u pao na nešto više od 67 posto, a to znači da smo smanjili udio duga u BDP-u gotovo 17 posto u odnosu na početak mandata Zdravka Marića. Sukladno tome, padaju i kamate.

Jean-Claude Juncker i Andrej Plenković Povrede prava Europska komisija uputila Hrvatskoj službene opomene zbog voda

Za kamate 8 milijardi kuna

EK ističe u svojoj analizi za Hrvatsku da će troškovi kamata u državnom proračunu i dalje padati te da će u srednjem roku Hrvatska otplaćivati dug realiziran uz niske kamatne stope. Tako ćemo umjesto rekordnih 3,5 posto BDP-a, odnosno gotovo 12 milijardi kuna, za kamate izdvajati oko osam milijardi kuna u idućoj godini, kaže EK, a to stvara prostor za nova rasterećenja. Prostora za povoljno financiranje u idućim će godinama biti još jer Europa nema intenciju dizati referentne kamatne stope, očekuje se u prognozama, a neće znatnije rasti ni inflacija.

Ipak, sva su predviđanja na klimavim nogama jer se baziraju na stabilnosti globalnog rasta. Europska unija ne može se oslanjati isključivo na unutarnju potražnju, već je duboko ovisna o svjetskoj potražnji, a kako u svijetu bilježimo umjereniji rast i pad narudžbi, dublji poremećaj mogao bi znatno poremetiti zaključke tekuće analize. EK napominje da uz nametnute sankcije Kini i trgovinske ratove koji su trenutačno na čekanju rast mogu ugroziti socijalne napetosti, poremećaji u automobilskoj industriji, politička nestabilnost te naravno neizvjesnost koju stvara Brexit.

VIDEO Porez na imovinu: Razlozi 'za' i 'protiv'

Nezaposlenost će biti manja od 7 posto, ali je i dalje problem niža zaposlenost

U šest godina rasta u Europskoj je uniji kreirano 10 milijuna novih radnih mjesta, stoji u studiji EK, a stopa zaposlenosti narasla je na rekordnih 72 posto. Njemačka ima gotovo nevjerojatnu nezaposlenost od svega 3,1 posto koja će i dalje padati, što znači da će najveća ekonomija EU morati i dalje uvoziti radnike. Pada nezaposlenost svima pa pada i u Hrvatskoj, gdje nedostaje oko 50.000 radnika na tržištu. Nezaposlenost je manja od osam posto, a do kraja 2020. past će na samo 6,9 posto. Na žalost, na pad nezaposlenosti u Hrvatskoj utjecaj ima i iseljavanje.

Zagreb: Tomislav Tomašević komentirao izborne rezultate i najavio kampanju za drugi krug
Ima i debitanata
Tko će u zagrebačkoj Skupštini Tomaševiću "čuvati" leđa, a koga više neće biti
Oporavilište za divlje životinje u Osijeku
Briga o okolišu
Upoznajte ljude koji se brinu o divljim životinjama svaki dan
  • midea:

    Hrvatska ne može nikako rasti , ne možemo mi toliko raditi koliko uhljebi pojedu i popiju !

  • nn2:

    haha nije problem u nedostatku radne snage, nego da se ne isplati raditi u HR. treba i jesti svaki dan, a to se sa HR plaćama ne može

  • crodux:

    u Hrvatskoj je dobra situacija, tko želi raditi i na pokčetku se odricati može puno ostvariti, svjedok sam nekoliko primjera..nažalost većina želi za dan uspjeti, al to baš ne ide samo tako pa ni vani!