Osim prekomjernog deficita, zbog kojeg se nalazi pod nadzorom Europske komisije, Hrvatska ima i prekomjerne makroekonomske neuravnoteženosti koje također zahtijevaju poseban nadzor i djelotvorne mjere hrvatske Vlade, objavila je danas Europska komisija.
U dubinskoj analizi hrvatskog gospodarstva tim europskog povjerenika Ollieja Rehna otkrio je u Hrvatskoj ove makroekonomske neusklađenosti: izvozni su rezultati u opadanju, tvrtke su prezadužene, javni se dug ubrzano povećava, a sve se to događa u kontekstu niskog gospodarskog rasta i "slabog kapaciteta za prilagodbu". Drugim riječima, Komisija procjenjuje da Hrvatska ima preslab kapacitet da se reformira i promijeni neusklađenosti koje je vuku prema dolje. Kao rezultat dubinske analize, EK u svome dokumentu o Hrvatskoj spominje i kako "prema sadašnjim trendovima, u izostanku dodatnih mjera, Hrvatska riskira da znatno promaši zadane ciljeve (za smanjenje prekomjernog deficita) u 2014. godini".
Zbog loših rezultata ove dubinske analize, Hrvatskoj prijeti ulazak u još jedan nadzorni mehanizam Bruxellesa, tzv. proceduru prekomjernih neuravnoteženosti, no Komisija je danas objavila da će konačnu odluku o ulasku ili neulasku Hrvatske u tu proceduru donijeti u lipnju, nakon što još jednom analizira nacionalni program reformi, kao i nacionalni program stabilnosti.
Razduživanje nefinancijskih društava još je u početnoj fazi, zaključuje Bruxelles u današnjim rezultatima dubinske analize Hrvatske.
– Trgovačka društva u vlasništvu države, koja u nekim sektorima još imaju vodeću ulogu i koja su često nerestrukturirana, općenito su visokozadužena i niskoprofitabilna – piše u dokumentu Europske komisije.
Još jedna makroekonomska neusklađenost tiče se tržišta rada. "Hrvatska ima najnižu aktivnost (broj radno aktivnih, op.a.) i stopu zaposlenosti u EU, što je dijelom povezano i sa sustavom beneficija. Bolje funkcioniranje tržišta rada bit će ključno za podršku gospodarskom rastu. Prema standardnim pokazateljima, poslovno okruženje u Hrvatskoj znatno je niže rangirano od prosjeka za srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje. Ti čimbenici zajedno znače niži potencijal rasta", zaključuju ekonomski stručnjaci Europske komisije.
>> MMF: Bilo bi jako loše da Vlada odustane od predstečajnih nagodbi
Gosp Oli , jel vi ovo nama objasnjavate da je poslije kise .. mokro ?