„Sport je jedan od najvećih svjetskih biznisa. Globalna sportska industrija teška je oko 500 milijardi dolara, a procjenjuje se da će do 2022. narasti na preko 600 milijardi. Riječ je o ogromnom financijskom kolaču u kojem Hrvatska ima nesrazmjerno mali udio, u usporedbi sa sportskim rezultatima“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji Sva lica sporta – kompleksna uloga sporta u gospodarstvu.
Naglasio je da nam sport i dalje puno više donosi nego što ulažemo u njega te da je promocija zemlje koju smo kroz njega dobili neprocjenjiva. „Zahvaljujući prošlogodišnjem svjetskom nogometnom prvenstvu za našu državu danas znaju u svakom kutku svijeta. Trenutno u sport investiramo tek 0,11 posto BDP-a po čemu smo zadnji u Europskoj uniji. Zato ovom konferencijom želimo osvijestiti važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu i stručnjake“, poručio je Burilović.
Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora je apostrofirao kako je ovo prvi put da promišljamo o sportu kao ekonomskoj kategoriji. „Radi se o industriji, voljeli mi to ili ne, koja je samo u Europi teška 280 milijardi eura. Za vrijeme nogometnog svjetskog prvenstva u Rusiji realizirano je oko 12 milijardi poreznih prihoda, a inače se u tom razdoblju potrošnja kreće oko 8 milijardi. Dakle, nogometaši su pridonijeli potrošnji s 4 milijarde kuna, odnosno milijardu kuna koje su se slile direktno u proračun. Petina našeg turizma je povezana sa sportskim aktivnostima, oko 600 milijuna eura godišnje, to je ono što želimo pokazati danas“, izjavio je Mateša, dodavši kako sport doprinosi i građenju pozitivne percepcije države.
Ministar financija Zdravko Marić je ustvrdio kako oko 2 posto državnog proračuna ide za sport. „Svi ćemo se složiti da to nije dovoljno i da nikad i ne može biti dovoljno za sve ono što nam je sport kao državi dao. Trebamo stremiti da se financijska sredstva povećavaju, ali ja bi uvijek zadržao ovu poziciju, da smo pri dnu po novcu, a u samom vrhu po sportskim rezultatima. Uspjeli smo u zadnjih nekoliko godina povećati izdvajanja za sport praktički dvostruko, trenutno radimo na tome da se sredstva od igara za sreću što više usmjere u sport jer je olimpijska godina i moramo dati podršku svim našim sportašima i sportašicama. Značajno se povećavaju izdvajanja za sportsku infrastrukturu jer se tu radi prvi koraci prema uspjehu pa trenutno imamo oko 520 takvih infrastrukturnih projekata“, izjavio je Marić, uz napomenu da sport moramo približiti svim građanima.
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je rekao da Split s ponosom nosi titulu „najsportskijeg grada na svitu“. „Naši olimpijci, njih ukupno 73 osvojilo je 96 medalja. Ali moram spomenuti neke zastrašujuće brojke. Što se tiče izdvajanja za sport, 2016. Split je izdvajao 69 milijuna kuna, 2017. oko 72 milijuna, 2018. skoro 98 milijuna, a ove godine ćemo imati oko 93 milijuna kuna. To je 9 posto našeg proračuna. Za usporedbu, Zagreb ulaže oko 7 posto budžeta u sport, no tu pričamo o iznosu od milijardu kuna. Ali unatoč tome naš sport funkcionira, zahvaljujući čarobnjacima iz struke koji s malo novca rade čuda“, kazao je Opara, dodavši kako posebnu pažnju i investicije usmjeravaju prema inkluziji osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti.
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić je kontrirala Opari kazavši da je s 2 milijarde kuna ulaganja godišnje ipak Zagreb najsportskiji grad u Hrvatskoj. „Važno je da vidimo kako strateški integrirati sport u sve komplementarne djelatnosti. Krajnje je vrijeme da se promicanje sporta integrira u gospodarske tijekove. Najznačajnije ekonomske učinke sport generira u odnosu s turizmom, trgovinom i graditeljstvom. Njime se izravno stvara poslovna aktivnost koja ima visoki faktor povećanja radnih mjesta, značajan element iskustvenog gospodarstva i uspješan je u privlačenju talenata. Jača lokalna gospodarstva i daje odlične prilike za marketinšku promidžbu.
Tomislav Madžar, savjetnik predsjednice RH, naglasio je da je sport izuzetno važan za zdravlje stanovništva te da su izdvajanja za njega uvijek premala. „Nas odlikuje zajedništvo, inat i strast koji su neprocjenjivi u konačnim rezultatima. To se ne može nadoknaditi novcem, ali sport moramo podržavati u svakom obliku jer nas on spaja“, poručio je Madžar.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina govorio je o spoju turizma i sporta. „Nastojimo kroz naše vrhunske sportaše adresirati točno segmentirana tržišta i u tome smo jako uspješni. Oko 7 do 8 posto ukupnog budžeta HTZ-a ide u sport i to je veliki iskorak u odnosu na dosadašnju praksu“, istaknuo je.
Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagreb je pojasnio kako je danas san svake države da postane brend jer tako lakše može privući investicije i turiste. „Zato sve zemlje ulažu milijune i milijune u prepoznatljivost, ali nije lako zadobiti globalnu pozornost. Nama je sportski talent dio identiteta, a naši uspjesi privlače pažnju svijeta. Sport ima i političku ulogu, čega se dobro sjećamo iz devedesetih. Organizacija velikih sportskih događaja je jedan od najvažnijih alata u brendiranju države jer tu možete ispričati svoju priču i dobiti naklonost svjetske javnosti. Mi smo zahvaljujući sportu vrlo prepoznatljivi, ali moramo sustavno raditi na daljnjoj promociji zemlje kroz sport kao komunikacijski kanal“, zaključio je Skoko.
Na panelu pod nazivom Sport i ekonomija sudjelovali su Tomislav Globan, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, Ivan Herak, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku i Ana Stojić Deban, predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga
Čagalj je istaknula da je nakon sportske promocije važno da država ponudi potencijalnim ulagačima dobru investicijsku klimu. „Sport nam može odškrinuti vrata, ali na nama je da kvalitetnim poduzetničkim okruženjem privučemo ulaganja“, smatra Čagalj. Stojić Deban je rekla da je za veliki sustav poput Zagreba bitno da se donese kvalitetna strategija i da se poštuje sustav. „Na početku mog mandata u Holdingu za sport su nam izdvajanja bila na nivou 2,5 milijuna kuna, danas su na 10 milijuna“, naglasila je. Herak je pričao o ulaganjima u golf koji ima jako dobar utjecaj na gospodarstvo. „U Hrvatskoj za golfom postoji potražnja, a riječ je o gostima koji su odlični potrošači. On je i odličan lijek protiv sezonalnosti. Donijeli smo dobar plan za razvoj golfa, ali fali nam provedbena komponenta na kojoj moramo poraditi“, izjavio je Herak. Globan je blagotvorno djelovanje sporta na društvo oslikao kroz smanjenu stopu samoubojstava i veću stopu nataliteta za vrijeme velikih sportskih natjecanja. „Dohodak kućanstava u lokalnim jedinicama koje ulažu u sport je povećan i veće su šanse da pronađete posao, dale ulaganjem u sport se izravno diže kvaliteta ljudskog potencijal, a to je za Hrvatsku vrlo bitno“, smatra Globan.
Izbornik Dalić koji je također bio na konferenciji je kazao da se nije puno toga napravila nakon euforije. „Puno je turista u Zagrebu na nemaju gdje kupiti hrvatski dres. Naši sportaši sve postižu svojim talentom, radom i prkosom. Imamo strašno dobre trenere. To je naš sport koji daje puno više nego što dobiva. Najveći dobitak je zajedništvo koje smo ostvarili, da naša djeca nose dresove Modrića i Rakitića, a ne Messija“, istaknuo je Dalić.
Druga panel rasprava u fokusu je imala odnos sporta, turizma i zdravlja, a o tome su raspravljali Tomislav Madžar, savjetnik predsjednice RH, Miljenko Bura, direktor tvrtke Medicinska grupa, Mato Bartoluci, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te Igor Nekić, generalni direktor Termi Sv. Martin
O sportu kao alatu za brendiranje i promociju Hrvatske razgovarali su Vladimir Miholjević, direktor utrke CRO race, Miho Glavić, predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza, Jerko Trogrlić, direktor tvrtke Vajt i Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.
Konferenciju je zaključila Mirjana Čagalj poručivši da sport na europskoj razini generira preko 2 posto BDP-a te da je Hrvatska ispod tog prosjeka. „Cilj nam mora biti rast, a na tom putu će ključna biti ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu. Sve što uložimo u sport višestruko će nam se vratiti, kroz bolje zdravlje građana, njihovu bolju produktivnost na poslu i veće plaće. Sve to će blagotvorno djelovati i na zdravstveni, odnosno mirovinski sustav, ali i na tržište rada“, kazala je Čagalj.
