Jeftiniji prijenos novca, sigurnija plaćanja i još veću zaštitu korisnika trebalo bi donijeti “otvoreno bankarstvo” – sustav koji banke u EU moraju uvesti do 2018. godine. Iako iza implementacije direktive PSD2 (Payments Services Directive 2) koja ga regulira stoji malo kompliciranije objašnjenje, pojednostavnjeno, ona omogućuje demokratizaciju pristupa podacima koje su dosad posjedovale isključivo ovlaštene financijske institucije.
Otvoren pristup API-jima
Formalno, banke do 2018. moraju dopustiti pristup svojim sučeljima za programiranje aplikacija, poznatima kao API-ji (Application Programming Interface) i drugim vanjskim pružateljima usluga – ponajprije su tu brojne FinTech kompanije koje pružaju usluge međunarodnih plaćanja. A u tom slučaju klijentima je zajamčeno da su njihovi podaci sigurno dostavljeni drugim pružateljima tih usluga i mogu izabrati najpovoljniji i najučinkovitiji servis.
Business Insider Intelligence upravo je objavio izvještaj o tome što donosi migracija na otvoreno bankarstvo: ističu da će banke morati iz temelja redefinirati svoje poslovne i operativne modele ako žele zadržati dominaciju u novom financijskom ekosistemu koji će postati norma. Detaljno su objasnili motive koji stoje iza ove inicijative, ali i istaknuli na koje bi načine banke mogle unaprijediti svoje poslovanje. Iako su to birokratskim jezikom nazvali “integriranje i optimiziranje europskog platnog tržišta”, inicijatori donošenja direktive jasno su dali do znanja da su ove usluge pod bankarskim patronatom preskupe i preveliko opterećenje za konkurentnost gospodarstva EU. I u pravu su. Usto, demokratizacija donosi i odgovornosti pa će se istodobno pojačati i regulatorni nadzor nad pružateljima usluga – FinTech kompanijama i ostalim startupima. Time će se povećati i sigurnost potrošača koji koriste vanjske servise. Među hrvatskim su korisnicima, uz PayPal, već popularni i MoneyGram, WorldRemit, AgentCASH...
Naknade bez nadzora
Regulativa koja prisiljava banke da klijentima omoguće pristup svojim podacima, ali i trećim stranama pristup podacima njihovih klijenata nije baš bezazlena promjena iako bankari pokušavaju umanjiti njezin značaj. Premda se neke banke samo formalno usklađuju s novom regulativom, činjenica da su se brojne ipak aktivno uključile u prilagodbu govori da shvaćaju kako im je dominacija u maloprodaji ozbiljno ugrožena. No troškovi plaćanja samo su jedan dio dosad nedovoljno reguliranih bankarskih cijena. Premda neke zemlje, poput Njemačke, prilično restriktivno kontroliraju bankarske naknade, u većini je, kao i u Hrvatskoj, formiranje cijena naknada i provizija potpuno prepušteno samovolji banaka, a regulator tvrdi da to nije njegov posao. Trendovi iz EU govore da bi mogao postati.
Personalizirane jeftinije i sigurnije usluge:
Pojeftinjenje usluga Jedna od ideja vodilja koja je motivirala kreatore direktive je mogućnost smanjenja cijena usluga transfera novca i plaćanja nad kojim banke drže dominaciju – smatraju da europsko gospodarstvo ne može biti dovoljno konkurentno uz takve cijene
Inovacije Puštanjem novih igrača na dosad zatvoreno tržište potaknut će inovacije i konkurentnost – FinTech kompanije i brojni startupi će s pristupom bankarskim sustavima i podacima moći ponuditi personalizirane usluge, uz veću samostalnost
Sigurnost Povećat će se sigurnost poslovanja na nekoliko razina – s jedne strane, i nad FinTech tvrtkama i startupima koji će pružati ove usluge povećat će se regulatorni nadzor, a s druge strane građani i tvrtke koji provode plaćanja imat će jamstvo korištenja sigurnih platnih protokola
Modernizacija Da bi se uskladile, banke moraju unaprijediti svoje procese i IT sustave za međunarodna plaćanja
