Modna industrija ima velik utjecaj na okoliš. Globalno tržište odjeće, bez obuće i dodataka, vrijedi 1,34 bilijuna dolara godišnje. Samo maloprodajni modni sektor veći je od ruskoga gospodarstva. Nije iznenađujuće što industrija te veličine ima znatne ekološke nedostatke. Godine 2018. modni sektor u atmosferu je ispustio 2,1 milijardu tona stakleničkih plinova.
Modna industrija nije uvijek održiva. Što je održiva moda? To je moda koja ima minimalan utjecaj na okoliš. Može se definirati kao odjeća, obuća i dodaci koji se proizvode, prodaju i koriste na najodrživiji mogući način, uzimajući u obzir i okoliš i socioekonomske aspekte. Cilj bi trebao biti minimaliziranje svih neželjenih utjecaja na okoliš životnog ciklusa proizvoda. Brendovi bi trebali učinkovito i pažljivo koristiti prirodne resurse – poput vode, zemlje i tla – te se okrenuti obnovljivim izvorima energije. Osim toga, trebali bi uzeti u obzir utjecaj mode na čovjeka, odnosno uvjete rada na terenu, u tvornicama, u prijevozu i u trgovinama. Trebali bi biti što etičniji i što pošteniji.
Održiva moda važnija je nego ikad. Ako se modna industrija ne promijeni, prema podacima Greenpeacea, ukupni ugljični otisak odjeće do 2050. doseći će 3.978 megatona, što je gotovo dvostruka emisija ugljika u Indiji za 2018. godinu.
No emisije stakleničkih plinova samo su dio problema. Modna industrija opterećuje mnoge zemaljske resurse, uključujući vodu i zemlju. Na primjer, za proizvodnju samo jednog kilograma pamuka potrebno je 20 tisuća litara vode. U amazonskoj kišnoj šumi stočari uzgajaju stoku ne samo radi govedine nego i za proizvodnju kože. Ujedinjeni narodi ističu da se modna industrija mora promijeniti želimo li spasiti planet.
Patricia Espinosa, izvršna tajnica UN-a za klimatske promjene, izjavila je 2018. godine: „Da bismo promijenili situaciju, moramo napraviti izbor: možemo nastaviti poslovati kao i obično te se nadati da ćemo preživjeti posljedice ili dobro pogledati u ogledalo te priznati da trebamo drastičnu i dramatičnu promjenu.“
Upravo zbog svega navedenog, u sklopu projekta Održiva Hrvatska (dosad poznatog kao projekt „Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje“), izdavačka kuća Adria Media Zagreb i časopis National Geographic Hrvatska održat će online konferenciju o održivoj modi, 7. travnja s početkom u 10.00 sati koju možete pratiti na odrzivahrvatska.hr
Nakon prve uspješne online konferencije „Kružno gospodarstvo“ u 2020. godini na temu cirkularne ekonomije i u 2021. nastavljamo okupljati eminentne stručnjake te predstavnike tvrtki i institucija s iskustvom u primjeni na temu održive mode.
Projekt Održiva Hrvatska održava se uz podršku Ureda predsjednika Republike Hrvatske, a partneri projekta su Hrvatska gospodarska komora, Grad Zagreb i RTL.
Online konferencija “Održiva moda” održat će se uz pridržavanje svih mjera i preporuka koje nalaže Stožer civilne zaštite RH, a u skladu s preporukama konferenciji će fizički prisustvovati isključivo sudionici panela i organizator.
U nastavku donosimo popis panela te sudionike svakog panela, a sve pozivamo na praćenje online konferencije 7.travnja od 10 sati na odrzivahrvatska.hr.
U prvom panelu nastojat ćemo raščlaniti elemente cirkularne ekonomije u modnoj undustriji, s kojim se problemima ona suočava i kako ih treba rješavati. Pokušat ćemo naznačiti elemente održivosti i vidjeti kako se s time nosi Hrvatska
10.00 – 10.45 sati
CIRKULARNA EKONOMIJA U MODNOJ INDUSTRIJI
1. Mirela Holy, doc. dr. sc. SVEUČILIŠTE VERN
2. SANJA KALAMBURA, izv. prof. dr. sc., prodekanica za znanost i kvalitetu VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA
3. GORAN MIKAC direktor marketinga , REGENERACIJA ZABOK
4. JAGODA DIVIĆ, univ. spec. Oec. - MBA , samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
U drugom panelu razgovarat ćemo o nužnosti promjene svjetonazora o modi, o elementima ekološke modne industrije, o stvarnoj i fiktivnoj održivosti u modi, o modalitetima primjene principa održivosti u ovoj branši.
11.00 – 11.45 sati
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
1. NIKOLINA MARKOTA VUKIĆ, dr. sc. predsjednica INSTITUTA ZA DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (IDOP)
2. PAULINA JAZVIĆ, izv. prof. art. Zavoda za dizajn teksila i odjeće TEKSTILNO TEHNOLOŠKI FAKULTET
3. MARIJA KULUŠIĆ, samostalna modna dizjnerica
Treći panel posvećen je primjerima potvrđene dobre prakse u modnom dizajnu i proizvodnji. Brojni su primjeri osviještenih kreativaca koji rabe ekološke materijale, održive stilove proizvodnje, ruše loše učahurene principe mode i uspješno pokazuju u praksi da i održiva moda može biti atraktivna i poželjna.
12.00 – 12.45 sati
PRIMJERI DOBRE PRAKSE
1. DOMAGOJ BOLJAR, suosnivač Startupa MIRET
2. IVANA BIOČINA, autorica i osnivačica INSTITUT ZA ODRŽIVU MODU
3. KRISTINA BURJA, dizajnerica KRIE DESIGN
4. MELINA MARELJA, dizajnerica i vlasnica dizajn studija Kon2re Studio
