Kava je važan dio svakodnevice i načina života u Hrvatskoj, a posljednjih godina porasle su cijene, i to zbog opće inflacije, ali i svjetskih politika. Svjetsko je gospodarstvo izrazito povezano, što se ogleda i u svakoj šalici kave koju popijemo. Odluke političkih lidera u dalekim dijelovima svijetu utječu i na cijenu kave u hrvatskim kafićima, kao i one koju pijemo za kuhinjskim stolom kod kuće.
Pet zemalja najvećih proizvođačica kave nalaze se na tri različita kontinenta, no događaji u jednoj od ovih zemalja utječu na sve druge. Najveći je svjetski proizvođač Brazil s oko trećine globalne proizvodnje, zatim slijedi Vijetnam kao drugi veliki proizvođač s oko 18 posto. Među prvih pet još su Kolumbija, Indonezija i Etiopija. Dvije su najvažnije vrste zrna – arabica, koja raste najviše u Brazilu i Etiopiji, te robusta, u proizvodnji koje dominira Vijetnam.
No, u šalici kave koju popijemo u kafiću u Sisku, Varaždinu ili Sinju ogledaju se i druge cijene, odnosno troškovi za poslodavca. Osim kave, on mora platiti radnike, režije, poreze... Sve to na kraju ulazi u cijenu naše kave u kafiću. Teško je decidirano tvrditi jesu li i koliko rasle cijene baš kave u kafićima u Zagrebu, ali statistika pokazuje da su restorani i kafići općenito doista postali nešto skuplji nego što su bili prošle godine. Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), sredinom 2026. cijene “za pripremu i posluživanje hrane i pića” bile su 1,7 posto više nego godinu pije. Isto tako, DZS je zabilježio da su u kolovozu ove godine “restorani i usluge smještaja” bili osjetno, 6,1 posto, skuplji nego godinu ranije.
No, s druge strane, cijene kave na svjetskom tržištu ove su godine zapravo pale u odnosu na rekordnu 2025. iako cijene u kafićima nisu. Te su se cijene u kafićima već ustabilile, a ponekad su i rasle. To pokazuje da cijene na svjetskom tržištu nisu uvijek povezane s onima koje mi plaćamo u kafićima. Mnogi konzumenti u hrvatskim kafićima logično komentiraju: “Kada cijene kave rastu, rastu i naše, ali kada padaju, naše ostaju zamrznute”. No, na cijene utječe i međunarodna politika i potezi koje donose vlade, ali i stvari koje nisu pod kratkoročnom kontrolom država, prije svega klimatske promjene. Tako je početkom 2024. Vijetnam prošao kroz najgoru sušu u posljednjih nekoliko desetljeća, s 30 posto manje padalina. Brazil je pak prošao kroz težak period mraza 2021. koji je naštetio zrnu arabice.
To znači da su obje vrste zrna teško nastradale, što je povećalo cijene kave na svjetskom tržištu. Kava iz zrna arabica rasla je s oko 1,20 dolara po funti (mjernoj jedinici za težinu od oko 450 grama) na četii dolara, da bi se sada vratila na oko 3,08 dolara, prema BBC-u. Zrna robuste također su poskupjela.
Otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, kava je u američkim dućanima znatno poskupjela, oko 22 posto u malo više od 18 mjeseci. Jedan od razloga za to bile su upravo Trumpove politike koji je prošle godine uveo carine za niz zemalja, tako i za Vijetnam, Indoneziju i Brazil. To nije uzrokovalo samo poskupljenje kave za američko tržište, već i rast cijena globalno. Izvoz brazilske kave u SAD znatno je pao zbog porasta cijena, a kako su američke tvrtke pohrlile kupovati kavu iz Kolumbije, poskupila su i zrna iz te zemlje. To je pokazalo koliko politike moćnih zemalja, prije svih SAD-a, utječu na globalno tržište. Kako je izvijestio BBC, nijedan proizvod u potrošačkoj košari osim loživog ulja nije poskupio toliko brzo poput kave u Americi.
Brazil je preusmjerio svoj izvoz u Europu, primjerice u Njemačku, što znači da je rast cijena kave u Europi bio nešto polaganiji nego u SAD-u u kojem su se konzumenti vrlo brzo počeli buniti pa je Trump u studenom prošle godine ipak ukinuo carine na kavu. To je, zanimljivo, pokazalo limite Trumpove trgovinske politike – koliko god Trump uveo protekcionističke politike i carina kako bi zaštitio domaću industriju, u Americi naprosto neće rasti kava jer je njoj potrebna suptropska klima.
Osim toga, geopolitika na još više načina uzrokuje rast cijena kave. Ratovi na Bliskom istoku u koje su uključeni Izrael i SAD, oni u Gazi, Iranu i Jemenu, doveli su do zatvaranja više pomorskih pravaca, i veliko je pitanje kada i kako će se otvoriti, a gotovo sigurno situacija se neće vratiti na staro. Kada brodovi iz Vijetnama prevoze zrna, oni danas uglavnom moraju oploviti oko juga Afrike kako bi stigli u Europu jer moraju izbjeći militantni pokret hutista, koji prijete brodovima u prolazu Bab-el-Mandeb na jugu Crvenog mora, između Jemena i Afričkog roga. To znači da je putovanje oko četiri tisuće kilometara dulje nego što je bilo prije dvije godine. Dulji transport znači i više cijene. No, ekonomisti su primijetili da kupci i dalje piju kavu unatoč rastu cijena, odnosno da je potražnja neelastična, kako se to stručno kaže. – Vidimo da unatoč visokim cijenama ljudi i dalje vole piti kavu. Ne vidimo nikakav znatniji pad prodanih količina u najvažnijim zemljama – rekao je BBC-ju Giuseppe Lavazza, čiji je pradjed utemeljio poznatu marku kave pod tim imenom u Italiji.
Otvori KEKS Pay
