Dvjesto pedeset znanstvenika i predstavnika vodećih istraživačkih institucija iz cijeloga svijeta proslavilo je inauguraciju niza velikih teleskopa (Large-Sized Telescope, LST) na opservatoriju Roque de los Muchachos na španjolskom otoku La Palmi. Dovršetak četiriju teleskopa značajna je prekretnica za svjetsku astrofizičku zajednicu i ključan korak prema punom znanstvenom radu opservatorija Cherenkov Telescope Array Observatory (CTAO). Svaki teleskop ima reflektor promjera 23 metra i opremljen je najsuvremenijim ultrabrzim kamerama. Projektirani su za detekciju slabih bljeskova Čerenkovljeve svjetlosti koji nastaju kada gama-zrake vrlo visokih energija međudjeluju sa Zemljinom atmosferom. Teleskopi LST najosjetljiviji su instrumenti na svijetu za promatranje gama-zraka energija od približno 20 gigaelektronvolta do nekoliko teraelektronvolta.
Iznimna osjetljivost ključna je za detekciju udaljenih i prolaznih izvora gama-zračenja. Budući da se gama-zrake vrlo visokih energija, što dulje putuju svemirom, jače apsorbiraju od gama-zraka nižih energija, nizak energetski prag teleskopa LST omogućuje znanstvenicima istraživanje izvora na kozmološkim udaljenostima, zavirivanje dublje u kozmičku prošlost te praćenje vrlo kratkih promjena dinamičnih izvora gama-zračenja s većom statističkom točnošću.
Teleskopi LST čine niskoenergijsku jezgru opservatorija CTAO-Sjever i omogućit će jedinstveno istraživanje svemira kakav je bio prije otprilike 12 milijardi godina, kada je njegova starost bila manja od dvije milijarde godina. Njihova osjetljivost na gama-zrake najnižih energija omogućit će detekciju i proučavanje sjajnih provala gama-zraka u području vrlo visokih energija pri velikim crvenim pomacima. Time bi se opažanja gama-zračenja mogla proširiti na izvore čija je svjetlost, koju danas opažamo, krenula prema nama prije otprilike 12 milijardi godina, pružajući tako nove spoznaje o ranom svemiru.
U cilju poboljšanja preciznosti određivanja usmjerenosti teleskopa LST, istraživačka grupa Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, u suradnji sa Sveučilištem u Padovi, osmislila je i razvila neovisan optički sustav za precizno mjerenje usmjerenosti teleskopa te naknadnu (offline) korekciju njezina odstupanja.
Sustav se sastoji od dviju CMOS kamera postavljenih u središte reflektora teleskopa. Prva kamera, Camera Displacement Monitor (CDM), ima važnu ulogu i u određivanju modela deformacija teleskopa LST-1 pri različitim azimutima i elevacijama. Druga kamera, StarGuider (SG), snima zvjezdano polje oko smjera opažanja i omogućuje precizno preslikavanje nebeskih koordinata na piksele kamere.
Sustav CDM, razvijen u sklopu doktorskog rada dr. sc. Darka Zarića, uspješno radi na teleskopu LST-1 od 2018. godine. Na temelju tog iskustva splitska je grupa, pod vodstvom prof. dr. sc. Nikole Godinovića, uz rad doktoranda Tonija Šarića, mag. phys., razvila novi, poboljšani sustav kamere SG, sa znatno širim vidnim poljem i većom razlučivošću. Oprema sustava za mjerenje usmjerenosti teleskopa LST-2, LST-3 i LST-4 već je nabavljena. Obrada slika potpuno je automatizirana i odvija se u stvarnom vremenu na poslužitelju teleskopa, a rezultati se pohranjuju u bazu podataka spremnu za analizu.
Grupa je također testirala infracrveni referentni laser optičke osi teleskopa (OARL). Korekcije usmjerenosti dobivene sustavom CDM–SG–OARL primjenjivat će se u analizi gama-podataka radi preciznije lokalizacije izvora i bolje kutne razlučivosti. Njihov će se učinak provjeriti na promatranjima Maglice Rakovice. Grupa s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci, zajedno s doktorandima doktorskog studija Fizika i u suradnji s kolegama s Odjela za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, provela je simulacije koristeći superračunalo Bura Sveučilišta u Rijeci, softver konzorcija CTAO te dijelom i softver koji su razvijali članovi grupe.
Poseban naglasak bio je na simulacijama i karakterizaciji Zemljine atmosfere, ključnoj za pravilno razumijevanje gama-zračenja koje dolazi iz dalekog svemira. Rad grupe na karakterizaciji atmosfere sada se proširuje prema primjenama u fizici okoliša i boljem razumijevanju klimatskih promjena. U teorijskim studijama povezanima s predviđanjem opažanja bljeskova gama-zračenja sudjeluje prof. dr. sc. Željka Bošnjak s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Otvori KEKS Pay
