Edward Snowden, najpoznatiji svjetski zviždač, bio je danas govornik na konferenciji Deutsche Telekoma - Digital X, koja se zbog pandemije održala virtualno i okupila za ekranima milijun i pol pratitelja konferencije.
Snowden, koji se uključio iz Moskve, gdje živi već sedam godina i kako tvrdi unatoč kritikama koje je uputio na rad ruske vlade očekuje da mu azil bude produžen, za početak je pohvalio današnju odluku njemačkog Ustavnog suda, nazvavši se svojevrsnom prekretnicom koja bi mogla potaknuti ostale države da preispitaju svoje ustavne odredbe kada se radi o nadzoru i praćenju odnosno temeljnim pravima građana na privatnost.
Masovni nadzor koje su prakticirale američke obavještajne službe pod okriljem države i uime obrane od terorizma, pokazali su izvještaji nisu rezultirali niti jednim otkrićem terorističkih akcija, niti otkrivanjem terorista – istaknuo je Snowden – doslovno nisu poslužili ničemu što ne bi bilo moguće uz sudski nalog za nadzorom sumnjivih osoba.
Čak ni teza o tome je nadzor putem naloga suda spor, ne drži vodu, kazuje Snowden, jer praćenje je moguće započeti i 72 sata prije ishodovanja sudskog naloga – smatra Snowden, koji tvrdi kako je svojedobno, kada je otkrio razmjere američkog prisluškivanja, praćenja i nadzora, upravo želio upozoriti na to, da praćenje svih i svakog nije opravdano i da zadire u temeljna prava.
Ono što je masovno praćenje učinilo jest da su se 'pospremale' gomile podataka o ljudima, koje bi kasnije mogle biti korisne. A to jest zadiranje u slobode i temeljna prava. Zbog toga sam istupio, i protiv toga se i danas borim – kazuje Snowden, te pojašnjava, masovnim praćenjem ljudi koje nije usmjereno i nema konkretne sumnje jest zadiranje u temeljne slobode trebalo je takve akcije trebalo je prokazati.
- Svjestan sam svojih izbora i posljedica koje se mogu dogoditi, i ne, ne osjećam strah niti nesigurnost – kazao je Snowden, koji je dodao da sa svojom obitelji i prijatelja zasigurno ne komunicira primjerice, WhatsAppom, ili nekom drugom popularnom mrežom, koje su dizajnirane tako da podatke koje imaju ne prikupljaju zbog dobrobiti pojedinaca niti zbog javnog interesa, već vlastitog profita. To je nejednaka razmjena i to nije u redu, smatra Snowden.
Ono što valja shvatiti jest i da se ne radi o tome da podaci mogu biti hakirani, radi se o tome što se sve prikuplja i to je ono što se ne bi smjelo događati, govori Snowden.
Tehnologija koja omogućava rad na daljinu, povezuje ljude, države, bez obzira na jezik i kulturu, koja bi potaknula rasprave i zajedničko rješavanje problema te dovela do jednakih pogleda i pristupa važnim pitanjima i na dobrobiti čovječanstva privukla pojasnio je Snowden, koji je kako tvrdi samo želio služiti svojoj domovini. Pokazalo se da virusi i tehnologija globalni i ne poznaju granice, ali je pokazalo i neke istine koje nisu dobre, poput toga da vladajući žele centralizirani pristup i nadzor.
Ipak, optimističan sam, a danas sam i posebno ponosan na odluku njemačkog Ustavnog suda, i iako sam svojim činom imalo tome pridonio bila bi mi čast, jer ovo je pobjeda novinara i aktivista koji su ukazali i tražili rješenje. A sud je pokazao da su ljudska prava jednostavno ljudska prava gdje god se nalazili bilo da se radi o fizičkom ili digitalnom svijetu.
Njemački Ustavni sud, naime, praćenje internetske komunikacije u inozemstvu proglasio je kršenjem temeljnih prava, te je zabranio njemačkoj obavještajnoj službi (BND) da masovno prati internetsku komunikaciju stranaca izvan zemlje bez konkretnog povoda.
Time je prihvaćena tužba grupe stranih novinara i udruge Reporteri bez granica koji su tražili preispitivanje reformiranog zakona o BND-u iz 2016. koji omogućava masovno praćenje internetske komunikacije stranaca u inozemstvu bez konkretnog povoda.
Tužitelji su ustvrdili da bi mnogi istraživački novinari u Njemačkoj mogli nevoljko surađivati s međunarodnim novinarskim partnerima jer bi to otvorilo mogućnost da se prati i njihov rad. Strani novinari bi imali problem i sa zviždačima koji bi im zbog straha teško odavali informacije, kaže se u argumentima, prenosi Hina. Njemački građani načelno uživaju zaštitu od praćenja. BND će ubuduće morati svoje praćenje telekomunikacije u inozemstvu opravdati konkretnim povodom.
Sporno je bilo pitanje mogu li se stranci, isto kao i njemački državljani, pozivati na temeljna prava njemačkog ustava. Ustavni sud je zakonodavcima dao vremena do kraja sljedeće godine za prilagodbu postojećeg zakona o BND-u kako se ne bi kosio sa zakonima o telekomunikacijskoj tajni i slobodi medija.
Lola lola, on nije zatocenik, vec je azilant. Svojevoljno je odabrao Rusiju jer je covjek upucen iz prve ruke da su tamo civilizirani ljudi i drze do rijeci za razliku od njegovih zemljaka koji se olako hvataju za "357"