Kako piše Fenix, sigurno je puniti vozilo sve dok se pištolj na crpki sam automatski ne isključi, tzv. “klik”, jer tada sustav samostalno prekida dovod goriva. Problem nastaje tek kada vozači nakon tog automatskog zaustavljanja nastave ručno dolijevati gorivo kako bi “zaokružili” iznos ili napunili spremnik do samog ruba.
Stručnjaci i proizvođači vozila upozoravaju da upravo takva praksa može dovesti do problema, osobito tijekom ljetnih vrućina. Jedna od najčešćih zabluda je da se benzin ili dizel značajno šire već u spremnicima na benzinskim postajama ili u samim cijevima. U stvarnosti, gorivo u podzemnim spremnicima ostaje relativno hladno i stabilno. Do širenja dolazi tek nakon što gorivo uđe u spremnik vozila, gdje ga zagrijavaju sunce, vrući asfalt i toplina motora.
Automatsko isključivanje pištolja nije samo signal da je spremnik pun, nego i znak da je ostavljen predviđeni prostor za širenje goriva i pare. Taj tzv. ekspanzijski prostor omogućuje da se gorivo pri porastu temperature može širiti bez curenja i bez opterećenja sustava ventilacije spremnika. Ako se taj prostor “prisilno” popuni dodatnim ručnim dolijevanjem, ulazi se u zonu rizika jer se narušava funkcija sustava predviđenog za kontrolu para goriva.
Stručnjaci upozoravaju da se dodatnim ručnim dolijevanjem može ugroziti sustav za kontrolu isparavanja goriva, koji nije dizajniran za tekuće gorivo nego za pare. Dugoročno to može dovesti do oštećenja filtra s aktivnim ugljenom i drugih komponenti sustava. U ekstremnim slučajevima, ovisno o vozilu, u taj sigurnosni prostor može stati i više litara goriva koji tamo ne bi trebali završiti, što pri visokim temperaturama dodatno povećava tlak u sustavu. Iako se u praksi radi o relativno malim promjenama po litri, u većim spremnicima razlika postaje mjerljiva. Primjerice, u spremniku od 80 litara pri porastu temperature od 30 °C volumen goriva može se povećati za gotovo tri litre.
Otvori KEKS Pay
