U iduće tri godine za obnovu, sanaciju i popravke zagrebačkih javnih stuba planira se oko 1,1 milijun eura, a cilj je da svih 95 javnih stubišta budu sigurnija, prohodnija i dugoročno očuvana. Ima ih kamenih, drvenih i betonskih, a mnoge su postale prepoznatljivi prizori grada koje rado otkrivaju šetači, rekreativci i zaljubljenici u skrivene gradske detalje. A koje su najduže? Alanske stube! Za uspon njima treba poprilična kondicija od podnožja do vrha dijeli vas čak 555 stepenica. Ovo stubište povezuje Jahorinsku ulicu i Gornje Prekrižje, a ime je dobilo prema vrhu Alan na Velebitu.
Među najpoznatijima su i Kapucinske stube, koje spajaju Mesničku i Matoševu ulicu. Poznate su i kao Vještičje štenge, jer su ih, prema legendi, koristile zagrebačke coprnice za svoje noćne sastanke. Nekada mračne drvene stepenice koje su poticale maštu stanovnika danas su osvijetljene starinskim lanternama i omiljena su gradska šetnica.
Šalatu s Donjim gradom povezuje ukupno 162 stepenice poznate kao Schlosserove stube, nastale početkom 1920-ih godina. One su dio urbanističke vizije arhitekta Huga Ehrlicha, koji je projektirao i Zakmardijeve stube. U 19. i 20. stoljeću stubišta su se u Zagrebu gradila kako bi olakšala pristup brežuljkastim dijelovima grada. Schlosserove stube, put kojim su Zagrepčani najčešće išli prema fakultetima, školama ili na rekreaciju u Šalati, ime su dobile po poznatom liječniku i prirodoslovcu Josipu Kalasanciju Schlosseru – Klekovskom. U prosincu 2024. započeli su radovi na obnovi Schlosserovih stuba, vrijedni gotovo 1,5 milijuna eura. Iako su radovi već trebali biti dovršeni, završetak se zbog različitih tehničkih i organizacijskih problema odužio.
Zakmardijeve stube, između Strossmayerova šetališta i Radićeve ulice, nekoć su bile mjesto studentskih druženja, dok se Mlinske stube, između Kožarske i Radićeve, nalaze na prostoru gdje je nekada radio veliki mlin koji je obilježio taj dio grada.