Gusti crni dim i plamen koji su u noći s ponedjeljka na utorak obavili vrh Vjesnikova nebodera odmah su alarmirali zagrebačke vatrogasce. Iz najbliže postaje na Savskoj cesti upućena su tri vozila, no već pri dolasku vidjelo se da je riječ o vrlo ozbiljnom požaru pa je zatražena dodatna pomoć. Kako je objasnio zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Siniša Jembrih, tijekom noći je u intervenciji sudjelovalo oko 30 vozila i osamdesetak profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, a do jutra ih je na terenu bilo i više od stotinu.
Jedini stanar
– S obzirom na to da su praktički svi zagrebački vatrogasci bili angažirani na ovom požaru, morali smo hitno popunjavati ostale postaje kako bismo mogli obavljati i redovne poslove – kazao je Jembrih. Vatra je buknula na gornjim katovima nebodera pa su vatrogasci prvo krenuli na vrh zgrade kako bi lokalizirali požar, no vrlo brzo uočili su da plamen izbija i ispod njih – kazao je Jembrih.
– To je iznimno opasna situacija. Kad vam počne gorjeti ispod nogu, to upućuje na kvar na instalacijama i širenje požara vertikalom zgrade. Gorjelo je na više mjesta istodobno – pojasnio je zapovjednik. Zbog takvih uvjeta, objasnio je, vatrogasci su u jednom trenutku morali napustiti unutrašnjost i prijeći na vanjsko gašenje, koje je, dodao je, uvijek manje učinkovito od intervencije iznutra.
Iz JVP-a su napomenuli da je, unatoč tome što je zgrada većinom napuštena, unutrašnjost prepuna arhivske građe, opreme i papira, što je dodatno pogoršalo situaciju. A iz Porezne uprave su potvrdili da je na sedmom, osmom, devetom i desetom katu bio njihov arhiv.
– Izgorjeli su spisi o završenim predmetima – rekli su iz Porezne. Požarište se tijekom cijelog dana jučer pregledavalo termokamerama, a na lokaciju je poslan i statičar kako bi procijenio stanje konstrukcije. Također, policija je od prvog trenutka osiguravala područje, a radi sigurnosti bio je zatvoren i promet Slavonskom, Savskom i obližnjim ulicama.
Na jednome od najviših katova nebodera prostore ima i radio Laganini FM, a s predsjednikom Uprave Josipom Majherom razgovarali smo baš u trenutku kada je požar zahvatio i njihov kat. – Cijelu noć gorjeli su katovi ispod nas. Sve što imamo je unutra, ne možemo emitirati. Pokušavamo smisliti rješenje – rekao je. Opisao je i kako je izgledala noć borbe protiv buktinje.
– Bilo je grozno. Bio sam ondje do četiri ujutro, gledao vatrogasce kako se bore i trude spasiti što se može. Dim je bio toliko gust i crn da je prizor bio zastrašujući. Mi smo bili jedini stanar u neboderu, oaza u toj pustinji. Sada ćemo se boriti da nastavimo emitirati, imamo obveze i prema koncesionaru. Okupili smo se i nastavljamo raditi. Prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo utjecati na budućnost. Dogodilo se što se dogodilo, na to više ne mogu utjecati, ali mogu potaknuti ljude da zajedno krenemo naprijed i da ne upadnemo u pesimizam – rekao je Majher. S prizorom izgorjelog nebodera teško su se mirili i stanovnici obližnjih zgrada.
– Čuo sam da je udario grom, a kad sam pogledao van i vidio da gori, nisam mogao vjerovati. Prvo je gorjelo na vrhu, a onda se spuštalo na niže katove... Vatrogasci su gasili, pravi su profesionalci – kazao nam je Ilija. Maja je pak dodala kako je najbitnije to što nitko nije stradao.
– Žalosno je, ali možda je napokon došlo vrijeme da se nešto promijeni i da neboderu daju nekakvu svrhu – rekla je. Tijekom jučerašnjeg dana preporuke je izdao i Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Senzori kvalitete zraka na četrdesetak lokacija u gradu nisu pokazivali povećane koncentracije zagađenja, no građanima koji žive u blizini savjetovano je da zatvore prozore i izbjegavaju boravak u blizini Vjesnika. Požarište je obišao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
– Šteta je totalna, no najvažnije je da nema žrtava. Statičari će procijeniti kakvo je stanje konstrukcije, treba li rušenje ili obnova. Zgrada će sada izgledati kao ruglo, zato se nadam da će se brzo krenuti u obnovu ili gradnju nove – rekao je.
Da se naginje prvoj varijanti, obnovi, što je, ruku na srce, već trebalo odavno napraviti, pojasnio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Njegov resor trenutačno koristi aneks Vjesnika, dio koji nije bio zahvaćen požarom, a država je većinski vlasnik samog kompleksa.
– Hrvatska je suvlasnik s još pet pravnih osoba i naša je namjera jasna. Čim se steknu uvjeti i vidi se stanje konstrukcije, da se ide u obnovu same zgrade, uređenje. U razgovoru smo s ostalim suvlasnicima. Znam da je na najvišem katu bio Laganini radio, taj prostor je izgorio, bila je arhiva Ministarstva rada i Ministarstva financija i Porezne uprave u dijelu same zgrade. Brojni katovi bili su prazni, ondje nije bilo ništa. Prije procjene štete pričekat ćemo da se požar stavi pod kontrolu, a onda ćemo vidjeti njegove uzroke pa idemo u procjene štete i onda u postupak same obnove i uređenja – rekao je ministar Bačić pa dodao da će se morati ukloniti oni dijelovi zgrade koji bi mogli otpasti, nakon čega će se ići u daljnje mjere.
A tko je uopće vlasnik Vjesnika u ovom trenutku? Prema zemljišnim knjigama, osam je tvrtki od kojih svaka posjeduje određeni dio nekretnine, a iz Ministarstva državne imovine doznajemo da je u ovom trenutku, zapravo, pet suvlasnika u neboderu. Republika Hrvatska s najvećim udjelom, Allegheny financial d.o.o., Plavi radio d.o.o. (Laganini), Konzum d. d. i VLM Cvjetno nekretnine d.o.o.
Simbol tiska
Vjesnikov neboder na križanju Slavonske i Savske svoj je kraj u ovom obliku dočekao u požaru, dok je, na samom početku izgradnje, dok je još bio roh-bau, plivao u poplavi koja je metropolu pogodila 1964. Dovršen je 1972. prema projektu arhitekta Antuna Ulricha te je posljednjih pedeset godina bio jedan od najprepoznatljivijih zagrebačkih orijentira. Idejno je oblikovan još 1957. na natječaju koji je trebao definirati budući tiskarsko-izdavački centar socijalističke Hrvatske, a u konačnoj je izvedbi dosegnuo oko 67 metara visine, s visokim prizemljem i šesnaest katova, obložen tamnim staklom koje mu je, zbog boje i refleksa, donijelo nadimak "čokoladni toranj". Bio je dio znatno većeg kompleksa koji se postupno gradio od 1963., s novinskom rotacijom, skladištima, tehničkim službama te dugim "položenim neboderom" u kojem je bio i press-centar Univerzijade 1987.
Iako neboder samostalno nije upisan kao pojedinačno kulturno dobro, stručni konzervatorski radovi svrstavaju ga u niz ključnih primjera poslijeratne moderne uz Savsku. Kompleks je uključen u širu "povijesnu urbanu cjelinu grada Zagreba", koja je od 24. svibnja 2004. zakonski zaštićeno kulturno dobro. To znači da svaka ozbiljna intervencija, odnosno rekonstrukcija, prenamjena ili rušenje, podliježe obveznim konzervatorskim uvjetima. Sama zgrada formalno je dio zaštićenog urbanog tkiva, dok je Vjesnikova novinska zbirka, kao arhivsko gradivo, posebno proglašena kulturnim dobrom.
U vrijeme socijalizma neboder je bio središte NIŠP-a Vjesnik, golemog novinsko-izdavačkog i tiskarskog sustava koji je sedamdesetih i osamdesetih zapošljavao od dvije do šest tisuća radnika, od novinara i urednika do grafičara, tehničara i radnika na rotacijama. U najboljim godinama Vjesnik i njegove rotacije tiskali su četvrtinu do petinu jugoslavenske dnevne i periodične produkcije, a u Hrvatskoj više od četiri petine ukupne tiraže. U neboderu i pratećim zgradama radile su redakcije političkog dnevnika Vjesnik, Večernjeg lista, Sportskih novosti, tjednika poput Vjesnika u srijedu, Arene, Danasa, Kviza, Studija, Svijeta, Starta, Vikenda i niza drugih izdanja. Kompleks je predstavljao zatvoren, samodostatan sustav s tiskarom, distribucijom, marketingom i skladištem papira.
Devedesete, naravno, donose tranziciju, privatizaciju i raspad jedinstvenog sustava. Iz Vjesnika se izdvajaju redakcije pa Večernji list postaje samostalna tvrtka, Tisak prolazi kroz restrukturiranja, a iz niza odjela izrastaju zasebna društva kao što je Vjesnik d.d. tiskarsko-izdavačke djelatnosti, Vjesnik usluge ili Vjesnik naklada. U to se vrijeme u kompleks useljavaju i novi igrači, posebno EPH, s redakcijama Globusa, Glorije, hrvatskog Playboya, Auto kluba i drugih magazina. Jutarnji list i Poslovni dnevnik koristili su dvorišnu zgradu uz samu tiskaru, dok su političke, sportske i zabavne redakcije tradicionalnih izdanja ostale u niskom "položenom neboderu" i dijelu glavnog tornja.
Nakon 2000. redakcije se postupno sele. EPH oko 2003. preseljava u Koransku, Večernji list se 2011. seli u Buzin, Tisak odlazi u zgradu Konzuma na Žitnjaku. Politički dnevnik Vjesnik prestaje izlaziti 20. travnja 2012., a tvrtka Vjesnik d.d. pripojena je Narodnim novinama još 2008. godine. Tiskara u dvorištu radi još neko vrijeme, ali 2022. postaje jasno da se priprema likvidacija i gašenje preostalih djelatnosti, nakon što je godinama ranije država započela preuzimati i preostale prostore u vlasništvu Vjesnik d.d.
Da li je Vjesnik za rusiti? Nikada nije bilo niti opravdanja za tu megalomansku kulisu!