Svijet se brzo približava granici od 1,5 stupnja Celzija porasta temperature, koju znanstvenici smatraju pragom za opasnije klimatske promjene, upozorili su europski stručnjaci.
Prema podacima Copernicusove službe za promatranje planeta Europske unije, objavljenima u srijedu, prosječne globalne temperature danas su oko 1,4 stupnja više nego u predindustrijskom razdoblju. Znanstvenici su također utvrdili da je 2025. godina bila treća najtoplija godina u zabilježenoj povijesti.
Ako trenutni trend zagrijavanja bude nastavljen, granica od 1,5 stupnja, definirana Pariškim sporazumom, bit će premašena prije kraja ovog desetljeća. U povijesnom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, države su se obvezale ograničiti globalno zagrijavanje na „znatno ispod” 2 stupnja, a idealno na 1,5 stupnja.
Prijetnje klimatskih promjena, od intenzivnijih toplinskih valova do porasta razine mora – rastu sa svakom desetinkom stupnja zagrijavanja. Znanstvenici upozoravaju da prelazak granice od 1,5 stupnja može aktivirati tzv. „tipping points”, od umiranja tropskih šuma do kolapsa oceanske cirkulacije, što bi dovelo do nepovratnih i ekstremnih klimatskih promjena.
U teoriji, svijet bi se mogao vratiti na 1,5 stupnja i nakon njegova prekoračenja primjenom tehnologija za uklanjanje velikih količina ugljičnog dioksida iz atmosfere, scenarij poznat kao „overshoot”. No, takva tehnologija još nije dostupna u potrebnom opsegu.
„S granicom od 1,5 stupnja u okviru Pariškog sporazuma na dohvat ruke, sada ulazimo u fazu u kojoj će se sve vrtjeti oko upravljanja tim prekoračenjem”, rekao je na konferenciji za novinare Carlo Buontempo, ravnatelj Copernicusove službe za klimatske promjene.
„Gotovo je neizbježno da ćemo prijeći tu granicu, a na nama je da odlučimo kako ćemo se nositi s povećanim rizicima koji će proizaći iz toga”, dodao je, upozorivši da što dulje i veće bude prekoračenje, veći je i rizik, piše Politico.
Najtoplija godina – i jedina koja je do sada prešla prag od 1,5 stupnja – i dalje je 2024. s 1,6 stupnjeva. Međutim, ciljevi Pariškog sporazuma odnose se na dugoročne trendove, a ne na kratka razdoblja od nekoliko godina. Buontempo je objasnio da tri različita Copernicusova modela, uključujući petogodišnje prosjeke i tridesetogodišnje linearne trendove, pokazuju da je zagrijavanje sada dosegnulo oko 1,4 stupnja.
Podaci Copernicusa pokazuju da je 2025. bila treća najtoplija godina u povijesti, s temperaturom 1,47 stupnja iznad predindustrijske razine, što je tek neznatno hladnije nego 2023. To se dogodilo unatoč završetku fenomena El Niño sredinom 2024., prirodnog klimatskog uzorka koji obično donosi dodatno zagrijavanje, te pojavi hladnije faze La Niña krajem prošle godine.
„Posljednje tri godine bile su osobito tople u usporedbi s ranijim razdobljima”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Copernicusa. Dodala je kako je trogodišnje razdoblje, gledano zajedno, premašilo 1,5 stupnja – što se prije nije događalo.
„Glavni razlog za ove rekordne temperature je nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi, pri čemu dominira sagorijevanje fosilnih goriva”, pojasnila je Burgess. „Kako se staklenički plinovi nastavljaju gomilati u zraku, temperature nastavljaju rasti, uključujući i oceane; razina mora raste, a ledenjaci, morski led i ledeni pokrovi nastavljaju se topiti.”
Za europski kontinent 2025. je također bila treća najtoplija godina u povijesti. Vrući i vjetroviti uvjeti doprinijeli su rekordnim požarima, što je rezultiralo najvećim emisijama iz požara u Europi otkako se njihovo praćenje provodi, više od 23 godine.
Polovica svijeta iskusila je veći broj dana s visokim toplinskim stresom, kada temperature osjećaja prelaze 32 stupnja. Burgess je istaknula da su neka područja – uključujući veći dio Australije, dijelove Sjeverne Afrike i Arapskog poluotoka – bilježila više dana s ekstremnim toplinskim stresom, kada osjetne temperature dosežu opasnih 46 stupnjeva.
„Ljeta koja danas doživljavamo vrlo se razlikuju od onih koja su doživjeli naši roditelji, a još više od onih naših djedova i baka”, rekla je Burgess. „Djeca danas bit će izložena većim toplinskim i klimatskim opasnostima nego mi ili naši roditelji.” Polarna područja zabilježila su znatno više temperature 2025., pri čemu je Antarktik imao najtopliju godinu, a Arktik drugu najtopliju u povijesti.
U skladu s time, površina polarnih ledenih mora bila je ispod prosjeka tijekom cijele godine, a u veljači 2025. nakratko je dosegnula rekordno nisku razinu od početka praćenja 1970-ih. Smanjenje ledenih kapa ubrzava globalno zagrijavanje smanjenjem količine sunčeve svjetlosti koja se odbija natrag u svemir.
Europski znanstveni dužnosnici izrazili su i zabrinutost zbog rezova u klimatskim istraživanjima i brisanja podataka tijekom administracije Donalda Trumpa. „Podaci i opažanja ključni su za naše napore u suočavanju s klimatskim promjenama... a ti izazovi ne poznaju granice”, rekao je Florian Pappenberger, ravnatelj Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, koji nadzire Copernicus. „Stoga je, naravno, zabrinjavajuće da postoje problemi s podacima.”