Rođeno je bilo 32.069 djece, a umrlih 19.011 više. Očekivano trajanje života za oba spola je 79,1 godina, s time da žene žive duže, 82 godine, a muškarci čak šest godina kraće. Analiza podataka o 51.080 umrlih pokazala je da su vodeći uzrok smrti cirkulacijske bolesti od kojih su umrle 20.341 osobe, a od malignih bolesti 13.434. Podaci su to koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo u najnovijem "Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu", koji se temelji na podacima prikupljenim iz zdravstvenog sustava čitave države, pa bi se mogao nazvati i svojevrsnom "krvnom slikom" hrvatskog stanovništva.
Podaci se odnose na 2024. godinu, u kojoj je 2651 osoba preminula nasilnom smrću, od čega je 70 posto nastalo nesretnim slučajem, u svakom petom slučaju radilo se o samoubojstvu, a u 1,3 posto o ubojstvu. Vodeći uzrok među nesretnim slučajevima su padovi, prometne nesreće, ugušenja, utapanja i otrovanja. U tijeku te jedne godine dogodilo se 17.765 ozljeda na radu, tri posto više nego godinu prije, a najrizičnije djelatnosti s obzirom na stopu ozljeda na samom radnom mjestu su opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, zatim prerađivačka industrija, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te prijevoz i skladištenje.
Prema podacima iz prijava ozljeda na radu i izvješća Inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskog sustava, dogodila su se 52 smrtna slučaja na radu, uključujući i ozljede na putu na posao i s posla, što je povećanje za više od 15 posto. Najveći broj smrtnih ozljeda bio je u građevinarstvu, 22 slučaja. U djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite plombirano je 2,161.668 zubi, a izvađeno 447.109 te izrađeno 257.548 proteza. Obavljeno je 11,5 milijuna specijalističko-konzilijarnih pregleda, od toga 10,1 milijuna u ordinacijama s ugovorom s HZZO-om, a 1,3 milijuna u ordinacijama bez ugovora.
Zahvaljujući sustavnoj temeljitoj provedbi programa cijepljenja u zemlji, bolesti protiv kojih se cijepi uglavnom pokazuju povoljno stanje i nisku učestalost, pa te godine nije zabilježen nijedan slučaj difterije, poliomyelitisa i tetanusa. – S incidencijom tuberkuloze 7,3 na 100.000 stanovnika u 2024.godini, Hrvatska se osmu godinu zaredom svrstava u države s niskom incidencijom tuberkuloze – ističu u HZJZ-u. Razmjerno je povoljno stanje zabilježeno kod spolno prenosivih bolesti. Registrirano je 35 slučajeva sifilisa, 33 gonoreje, 140 klamidijske infekcije i 92 HIV/AIDS-a. No, analiza postotaka obuhvata osoba predviđenih za cijepljenje pokazuje da u primarnom cijepljenju nije postignut zakonom propisan minimum od 95 posto ni s jednim cijepljenjem osim onog protiv tuberkuloze. Bilježi se, naime, blagi pad cijepnih obuhvata za većinu cjepiva iz Programa cijepljenja u usporedbi sa 2023. godinom. Obuhvat u primarnom cijepljenju koje štiti od ospica, zaušnjaka i rubeole cijepljenju iznosio je 90 posto.
Docjepljivanjem protiv te tri zarazne bolesti u prvom razredu osnovne škole postignut je obuhvat od 89,4 posto, što je nešto niže od obuhvata postignutih u tri prijašnje godine. Razlike među županijama su vrlo velike. – Uz ukupan zadovoljavajući postotak važno je da i na razini županija i epidemioloških područja unutar pojedinih županija postoci budu ujednačeni i na dovoljno visokoj razini, kako ne bi nastali tzv. džepovi niske procijepljenosti, što je podloga za nastanak manjih ili većih ponovnih epidemija sada potisnutih bolesti – ističu u HZJZ-u.
Niski cijepni obuhvati kod primarnog cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole bilježe se u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj, Požeško-slavonskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji, koje imaju obuhvate niže od 90 posto. – Ako se ovaj negativan trend nastavi, ponovno bi nam mogle prijetiti epidemije bolesti protiv kojih se cijepi – upozoravaju u HZJZ-u. Cijepljenje protiv HPV-a jedino je cjepivo za cijele generacije mladih koje je dobrovoljno. Kod djece rođene 2009. godine, 54,8 posto učenica i 38,9 posto učenika primilo je najmanje jednu dozu cjepiva. Bolnice su upisale 5,140.080 dana bolničkog liječenja, osam dana prosječno po jednom boravku. Prosječno trajanje liječenja smanjilo se u odnosu na 1990. godinu u općim bolnicama s 12,3 na 6,24. U istom razdoblju u KBC-ima, klinikama i kliničkim bolnicama prosječni se boravak u bolnici smanjio s dvanaest na 6,7 dana po bolesniku, a u specijalnim bolnicama, lječilištima i hospiciju od 34,8 na 20 dana po bolesniku. U rodilištima su obavljena 32.183 poroda, najviše u dobi 30 do 34 godine (10.942), a zatim u dobi od 25 do 29 godina (9453).
Zabilježena su i 163 poroda kod maloljetnica, a nakon četrdesete godine života rodilo je 1577 žena, od kojih tri starije od 50. Čak 45 žena je te 2024. rodilo prvi put. U bazu podataka o pobačajima individualno je prijavljeno 5549 pobačaja, no tim je prijavama HZJZ pribrojio još 2484 koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u bazi podataka o hospitalizacijama. Ukupan broj pobačaja tako iznosi 8033. Najveći udio čini kategorija "abnormalni produkti začeća" u 37,5 posto slučajeva, a potom legalno inducirani pobačaji s 35,2 posto. Kategorija spontanih pobačaja čini 18,4 posto ukupnog broja.
Dijagnosticirano je 26.736 novih slučajeva raka (bez raka kože), od čega 14.239 kod muškaraca i 12.497 kod žena. Stopa incidencije iznosila je 692 na 100.000 stanovnika. Pet najčešćih kod muškaraca su prostata, u svakom petom slučaju, a kod žena dojka, u svakom četvrtom slučaju. Promatramo za oba spola zajedno, rak debelog i završnog crijeva najčešće je dijagnosticiran rak. Svaki šesti dan bolničkog liječenja koristio se za skupinu mentalnih poremećaja. Registrirano je 384.980 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Poput većine europskih zemalja, Hrvatska je među državama s vrlo starim stanovništvom, starijih od 65 je gotovo 870.000, svaki peti stanovnik. Gotovo svaki je u djelatnosti obiteljske medicine imao zabilježenu barem jednu dijagnozu bolesti cirkulacijskog sustava.