Provjera činjenica u današnje digitalno doba brze distribucije informacija očito je od iznimne važnosti. Kao što je izazvalo i velik interes iz ovog ili onoga kuta, a zbog čega raste broj organizacija koje se time bave i objavljuju rezultate takvih provjera. Nedavno je tiskovnom konferencijom označeno privođenje kraju projekta ATENA odnosno Analiza točnosti medijskih napisa. Ponajprije se pojam fact checkinga, dakle provjere činjenice, vezivalo uz Faktograf koji je pokrenula korporacija Meta ponajviše prozivana zbog manjka kontrole sadržaja koji se distribuira kroz njezin Facebook. ATENA je nešto drugačije, ovdje točnost činjenica provjeravaju predstavnici nekoliko institucija, a projekt je poduprt europskim sredstvima kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti. Rezultate su predstavili članovi projektnog tima, izv.prof.dr.sc. Gordan Akrap, izv.prof.dr.sc. Ivan Balabanić, Ivica Mandić, dr.sc. Roman Domović, dr.sc. Miran Čoklo.
Ukupno je bilo angažirano 18 članova projektnog tima, a projekt je imao i četiri partnera. U projektni tim uključena su bila i dvojica novinara od kojih je jedan i dalje u projektu, kao što su partneri projekta i dvije medijske kuće. Rezultati su projekta vrlo egzaktni pa je tako provjerena točnost 205 tvrdnji za čiju je provjeru korišteno 1243 poveznice, slike, tablice, citati ili drugi dokazi. Tim temeljem napravljeno je 127 objava, dakle manje nego što je istraživano tvrdnji, a razlog je što se u nekim provjeravanim objavama pojavljivalo nekoliko tvrdnji čije su se provjere objedinjavale u jedan tekst. U svim fazama tih procesa korištena je i umjetna inteligencija, a kao posebnu vrijednost ističe se razvoj hrvatskog nazivlja. Ovo je osobito važno, ističe se, zbog prijevoda portala Točno tako na engleski jezik. Primjerice, provjera tvrdnje 'Je li istinit navod da je NATO obećao Rusiji 1990. da neće širiti članstvo Saveza prema istoku Europskog kontinenta' ostvaruje deset puta veću čitanost na engleskom nego na hrvatskom jeziku.
No, u ovom trenutku nije moguće procijeniti učinak ovakvih projekata na društvene mreže koje su sada glavni izvor dezinformacija i lažnih vijesti. - Taj dio aktivnosti nismo mogli sustavno provoditi jer iziskuje određena tehnološka rješenja. Pratili smo od slučaja do slučaja posebno nakon objave naših provjera koliko se čitaju, tko ih podupire kao i spominju li se u javnom prostoru. Tako su se nekoliko puta osobe koje djeluju u javnom životu pozvale na naše analize u situacijama kad su komentirali ponavljanje provjerenih neistina, rekao nam je voditelj projekta ATENA izv.prof.dr.sc. Gordan Akrap. Interesantno je i pogledati teme za koje su u ATENA-i procijenili da je navode vezane uz njih potrebno provjeravati. Domovinski rat i stvaranje hrvatske države, pa onda tvrdnje o prodaji Vukovara i prelazu 97.000 članova Saveza komunista Hrvatske u HDZ 1990. godine, podjela i agresija na BiH, da je rat bio dogovoren, uobičajene su teme ali se intenzitet takvih objava značajno smanjio nego u odnosu na prije nekoliko godina.
Sada su 'vruće' teme vezane uz Ministarstvo obrane RH, odnosno proces nabave naoružanja, izradu strategijskih planova, pa onda širenje proruskog narativa prema kojem je agresor u ratu u Ukrajini zapravo NATO koji je prema Rusiji prekršio obećanje o širenju na Istok što je, ranije smo vidjeli, zanimljiva tema i javnosti nehrvatskog govornog područja. - Teško je posebno istaknuti pojedini slučaj. Obzirom na zahtjevnost zadaće provjere teme koja već dugo postoji u hrvatskom javnom prostoru kao i posljedice njenog ekstenzivnog širenja u strani informacijski prostor istakao bih provjeru tvrdnje da je predsjednik Tuđman u svom uredu imao, još od 1991. kriptirani telefon kojim je tajno razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem. Posljedice te dezinformacije su potvrda tvrdnji da je hrvatski Domovinski i obrambeni rat u stvari dogovorena farsa dvojice predsjednika, izjednačavanje i podjela krivnje za brojne ljudske žrtve i razaranja između njih dvojice, potvrda neistine o podjeli Bosne i Hercegovine, manipuliranje narodom i narodima koji su, kako to moderni aktivisti tvrde "jedan narod, jedan jezik, jedna zajednica".
Obavili smo nekoliko desetaka razgovora s velikim brojem relevantnih i vjerodostojnih svjedoka vremena s izravnim pristupom informacijama koji su odgovarali na naša pitanja. A sve kako bi napisana provjera mogla izdržati procese dodatnih provjera od strane drugih zainteresiranih osoba, istakao je prof. Akrap jedan dosta spominjani narativ u javnosti. Za provjeru ove tvrdnje provjera je trajala 80 dana, a inače je prosječno vrijeme trajanja od pojave neke objave u medijima do objave proizašle iz ovog projekta 16,7 dana. Ovaj je projekt i interdisciplinaran pa tako osim Instituta za istraživanje hibridnih sukoba iz kojeg dolazi prof. Akrap koji je danas prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman tu je, primjerice, i Institut za antropologiju iz kojeg dolazi dr. Miran Čoklo koji je tamo znanstveni savjetnik kao i Ivan Dolanc, mag.forenz. koji je viši stručni suradnik.
– Riječ je o tome da je Institut za antropologiju sam po sebi interdisciplinaran, pa tako možemo biti uključeni u provjeru različite vrste informacija. Našom uključenošću izostaje potreba traženja stručnjaka za svaku pojedinu temu koja se pojavi u javnom prostoru a treba provjeru. Dolanc je tako završio forenziku na Sveučilištu u Splitu gdje mu je diplomski rad bila Kritična nacionalna infrastruktura - meta terorizma a vidimo da je upravo kritična infrastruktura Ukrajine glavna meta ruskih napada a tu spadaju i upadi dronova koji zatvaraju zračne luke koje spadaju u kritičnu infrastrukturu pa je stoga pokrivanje takve tematike očito vrlo važno za ovakav jedan projekt, rekao nam je dr. Čoklo. Za ovu mjeru pod nazivom Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka namijenjeno je ukupno 5.972.526 eura. Kada se na platformi Točno Tako otvori tab 'fact-checkeri' tada je vidljivo da se radi o cijeloj mreži ovakvih platformi koje međusobno i razmjenjuju različite provjere kao što je vidljivo i iz ove platforme. Isto su se tako kroz projekt i potvrdila neka saznanja. Mišljenja se ne provjeravaju jer su ona temeljno pravo ali jest problem kada se tvrdnje iznose kao mišljenja što je medijska siva zona. Također je tu i urednička oprema tekstova gdje naslovi i međunaslovi znaju biti zbunjujući odnosno ne u potpunoj vezi s autorskim tekstovima.