Klimatske promjene sve ozbiljnije ugrožavaju budućnost Zimskih olimpijskih igara, pokazuju novi podaci. Ovogodišnje natjecanje započinje 6. veljače u sklopu ZOI Milano–Cortina, gdje će se sportaši iz cijelog svijeta nadmetati u 16 disciplina, od kojih mnoge ovise o obilju prirodnog snijega. Analiza organizacije Climate Central otkriva razmjere promjena koje je globalno zatopljenje ostavilo na ovom alpskom području u sjevernoj Italiji. U 70 godina otkako je Cortina d’Ampezzo prvi put bila domaćin Zimskih olimpijskih igara, u veljači 1956., prosječna temperatura porasla je za čak 3,6 °C, prenosi Daily Mail.
Zbog zatopljenja bilježi se znatno manje dana s temperaturama ispod ništice — Cortina danas ima 19 posto manje ledenih dana godišnje nego sredinom prošlog stoljeća. Posljedica je sve veća ovisnost o umjetnom snijegu. "Unatoč činjenici da se Igre održavaju u visokim talijanskim Alpama, Zimske olimpijske igre 2026. zahtijevat će više od tri milijuna kubičnih metara umjetnog snijega“, navodi Climate Central. Dodaju kako činjenica da umjetni snijeg postaje standard u zimskim sportovima dodatno naglašava koliko su vremenski uvjeti ključni za pouzdanost i sigurnost natjecanja, osobito na otvorenim borilištima.
Zimske olimpijske igre održat će se na osam lokacija — u Milanu, Veroni, Teseru, Predazzu, Bormiju, Livignu, Antholzu–Anterselvi i Cortini d’Ampezzo. Upravo je Cortina domaćin Igara bila i prije 70 godina, no od tada su klimatske promjene znatno približile prosječne zimske temperature točki otapanja. Studije pokazuju da se prosječna visina snježnog pokrivača u veljači u Cortini smanjila za oko 15 centimetara u razdoblju od 1971. do 2019. godine. No Cortina nije jedina pogođena lokacija. Milano, koji će ugostiti klizanje i hokej na ledu, bilježi porast temperature od 3,2 °C u odnosu na 1956.
Toplije vrijeme može ozbiljno utjecati na uvjete natjecanja. Bez dovoljno niskih temperatura i stabilnog snježnog pokrivača, sportaši se mogu suočiti s kišom, mokrim snijegom ili nedostatnom količinom snijega. Za vrhunska natjecanja nužne su čvrste i stabilne podloge koje osiguravaju jednake i sigurne uvjete za sve sudionike. Ako se površine ne mogu ponovno smrznuti, povećava se rizik od ozljeda, a natjecatelji koji startaju kasnije često nailaze na lošije uvjete. Iako se najčešće spominju skijanje i snowboarding, Climate Central upozorava i na bob. Riječ je o disciplini koja se odvija na otvorenim ledenim stazama, gdje su temperature ispod ništice ključne za pravilno funkcioniranje staze. Mnoge bob staze danas zahtijevaju stalno hlađenje kako bi se spriječilo topljenje leda, no to može stvoriti mraz koji usporava stazu i otvara pitanja pravednosti natjecanja.
Gledajući unaprijed, prognoze nisu ohrabrujuće. Istraživanje iz 2024. pokazuje da od 93 potencijalna grada domaćina Zimskih olimpijskih igara trenutačno njih 87 ima pouzdane zimske uvjete. Do 2050. godine, u scenariju visokih emisija stakleničkih plinova, taj bi se broj mogao smanjiti na svega 52. „Budućnost Zimskih olimpijskih igara — kao i pouzdanost, sigurnost i pravednost mnogih zimskih sportskih natjecanja na otvorenom — postaje sve neizvjesnija u klimatski toplijem svijetu“, zaključuju stručnjaci.