Nakon dobivene bitke vođene od srpnja 2023., udruga Amagi objavljuje serijal "Crni fond HNB-a" s raznim primanjima poimence navedenih zaposlenika Hrvatske narodne banke jer su, kažu, isprovocirani neuspjehom HNB-a u održavanju stabilnosti cijena. HNB im je na temelju odluka povjerenice za informiranje i Visokog upravnog suda morao dati podatke o svim primanjima po različitim osnovama svih zaposlenika u 2021. i 2022. godini. To bi moglo značiti da se ti podaci mogu objaviti i za sve zaposlene u državnim i lokalnim tijelima i tvrtkama, fakultetima, školama, bolnicama, HEP-u, HRT-u...
Za suce se zna bruto, a ne neto plaća
Iako i HNB objavljuje "Troškove poslovanja" koji su lani bili 110 milijuna eura, 30 milijuna bruto plaće, pet milijuna doprinosi, 6,5 milijuna "ostali primici zaposlenika", pa je za prigodne, izvanredne i isplate za posebne radne rezultate otišlo 3,77 milijuna eura, na upotrebu automobila, parkirališta i garaža 263.973 eura, subvencija toplog obroka 768.381, premije zdravstvenog i životnog osiguranja 160.219, prijevoz na i s posla 527.969, bolovanje iznad maksimuma HZZO-a 206.837, III mirovinski stup 465.627 eura... Objavili su i Pravilnik o plaćama i primicima u kojem se navode sva materijalna prava zaposlenika. Dostupne su i imovinske kartice dužnosnika HNB-a, u formatu kao i za 3500 dužnosnika s osobnim podacima ne samo imovinske prirode već i o bračnom stanju, djeci, članstvu u stranci, sva primanja (bruto i neto), nekretnine, vrijedne pokretnine, ušteđevina, njihova i supružnika... U imovinskoj kartici guvernera Borisa Vujčića, uz neto plaću od 7835,71 euro, stoji da dobiva još 20.930 eura godišnje uz napomenu: "U iznos su uključeni ostali primici na temelju ugovora o nesamostalnom radu, kao što su primanja u naravi (korištenje službenog automobila i parkirnog mjesta), uplaćene premije osiguranja života te premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, božićnica i sl." I zamjenica guvernera Sandra Švaljek ima istu napomenu uz sličan iznos, a i viceguverneri Tomislav Ćorić, Ivana Jakir Bajo i Maroje Lang, izuzev Michaela Faulenda. Dakle, ni oni nisu obvezani specificirati primanja, a i u imovinskoj kartici oko 2300 sudaca i državnih odvjetnika je bruto, a ne i neto plaća. Kad je opravdan javni interes, mogu se objaviti sva primanja pa i ostalih zaposlenika HNB-a, ali ako se utvrdi da je to važnije od zaštite privatnosti. Trebamo li svi znati ime i prezime te sva primanja i vozača ili čistačica u HNB-u? Koji se interes javnosti zadovoljava otkrivanjem koliko tko ima djece kroz objavu primanja po osnovi "dara za djecu"? Nije li dovoljno objaviti ukupnu svotu i iznos koji HNB isplaćuje po djetetu. Je li nužno otkriti kome je umro član obitelji ili je dulje bio na bolovanju pa je dobio novčanu pomoć...
Amagi je tražio pristup informacijama o pojedinačnim isplatama za svakog zaposlenika HNB-a u 2021 i 2022. godini za "jubilarne nagrade, premije zdravstvenog i životnog osiguranja, otpremnine, darove za djecu te ostale naknade i potpore". HNB je proveo test razmjernosti i javnog interesa (vaganje javnih i privatnih interesa) te je odbio dati tražene informacije koje su zakonski zaštićeni osobni podaci iz obiteljske i privatne sfere, tumačeći da bi se njihovim otkrivanjem naštetilo privatnosti zaposlenika HNB-a. A nije riječ o informacijama za ostvarivanje dobrobiti šire zajednice, niti bi objavljivanje bilo proporcionalno javnom interesu. Ne poriču da postoji interes javnosti kako se troše javna sredstva u tijelima javne vlasti, ali napominju da HNB, iako jest tijelo javne vlasti, nije korisnik sredstava proračuna RH niti su sporne isplate iz javnih sredstava, pa ni zbog toga ne postoji javni interes za uvid u pojedine primitke zaposlenika, s obzirom na to i da HNB objavljuje "troškove poslovanja" i materijalna prava koja ostvaruju zaposlenici.
Amagi se žalila povjerenici za informiranje inzistirajući da je po pravu EU važniji interes javnosti. Povjerenica Anita Markić obrazlaže da HNB jest samostalna i neovisna banka, ali i tijelo javne vlasti u isključivom vlasništvu RH, koja jamči za njezine obveze. Sukladno Zakonu o HNB-u, zadatak HNB-a jest održavanje stabilnosti cijena. HNB je podložan provjeri Državnog ureda za reviziju i ocjeni korištenja sredstava s gledišta učinkovitosti, prema načelima ekonomičnosti, djelotvornosti i svrsishodnosti. Dobit HNB-a raspoređuje se 20% u opću pričuvu, a 80% je prihod državnog proračuna. Neupitan je interes javnosti kako se troše sredstva HNB-a i da javnost ima pravo tražiti i podatke mimo onih koje je HNB obvezan objaviti.
Ako se i prihvati tvrdnja HNB-a da se primici zaposlenika ne isplaćuju iz javnih sredstava, logično je da informacije o troškovima poslovanja tijela javne vlasti u isključivom vlasništvu RH trebaju biti transparentne. A dosadašnja praksa Povjerenika, što je i upravnosudska praksa potvrđivala, određeni podaci zaposlenika u tijelima javne vlasti trebaju biti javno dostupni, a davanjem traženih podataka o bruto ili neto iznosu gdje nije iskazan bruto, uz ime i prezime zaposlenika, "neće doći do povrede osobnih podataka". HNB je upozoren da su zakonski obvezani postupiti po rješenju povjerenice kojim se omogućuje pristup informacijama uz mogućnost prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela, u ovom slučaju guverneru Vujčiću.
Visoki upravni sud pod predsjedanjem Mirjane Čačić, a u vijeću su bile i sutkinje Arma Vagner Popović i Ana Berlengi Fellner, odbio je tužbu HNB-a. HNB se žalio da je Povjerenica omogućila Amagi pristup informacijama koje nisu tražili, ukupno 64 primitka zaposlenika u 2021. i 2022. dok su oni izrijekom tražili "jubilarne nagrade, premije za zdravstveno i životno osiguranje, otpremnine, darove djeci te ostale naknade i potpore" pa i podatke o naknadama za regionalni program koje HNB ne isplaćuje iz svojih sredstava već se isplaćuju iz Državnog regionalnog programa. HNB je zamjerio Povjerenici što ona nije provela test razmjernosti, te što nije prihvatila njihovo tumačenje o mogućnosti nastanka štete za zaposlenike npr. zbog isplaćene pomoći radi bolovanja duljeg od 90 dana. Pozvali su se i na mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka iz 2022. koje je protivno stavu Povjerenice koja je trebala procijeniti postoji li i neka druga učinkovita mjera koja bi manje ugrožavala privatnost zaposlenika HNB-a, a što proizlazi i iz prakse Suda EU. Povjerenik za informiranje je u odlukama iz 2015. i 2016. i sam iznio mišljenje da podaci o neto plaći moraju biti zaštićeni, dok povjerenica sada čini dostupnim daleko osjetljivije podatke koji obuhvaćaju sve zaposlenike neovisno o odgovornosti i utjecaju njihova radnog mjesta. Odluka o pojedinim primicima dostavlja se isključivo zaposleniku kojeg se ona tiče, a ne objavljuje se na internoj oglasnoj ploči jer bi inače interni supervizori mogli biti izloženi pritiscima. HNB je sam na svojim mrežnim stranicama objavio vrste primanja zaposlenika, temelj za isplatu, broj primatelja i ukupan iznos, čime je zadovoljen interes javnosti, tumačenje je HNB-a.
VUS je presudio da je Povjerenica pravilno zaključila da se određeni podaci o zaposlenicima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, radnog mjesta itd. kao i podaci o bruto plaćama te drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu smatrati apsolutno zaštićenima. Zbog toga Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje provođenje testa razmjernosti i javnog interesa čija je svrha ocijeniti je li javni interes važniji od potencijalne štete koja može nastati objavom informacija. I po ocjeni triju sutkinja VUS-a preteže interes javnosti, a drukčije mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka, na koje se HNB poziva, ne obvezuje Povjerenicu za informiranje. Uskratom spornih informacija narušava se načelo javnosti i transparentnosti tijela javne vlasti, obrazložile su sutkinje 14. veljače ove godine.
Međutim, HNB je predložio, a DORH je odlučio podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude o kojem će odlučiti Vrhovni sud. Potvrdu te informacije dobili smo i u DORH-u, ali ni HNB ne zna sadržaj zahtjeva DORH-a. Ali, prema Zakonu o upravnim sporovima razlog je morao biti "osobito teška materijalna ili postupovna povreda zakona koja dovodi u pitanje jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni". Vrhovni sud može poništiti odluku i vratiti predmet na ponovno odlučivanje ili sam preinačiti presudu VUS-a.
Preko tražilice sudskih odluka našli smo i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu po sucu Miroslavu Sutonu kojim je 9. svibnja odbijen prijedlog HNB-a radi određivanja privremene mjere zabrane daljnje objave radi zaštite prava na privatnost i osobnih podataka zaposlenika kojima HNB odgovara za štetu nastalu povredom tih prava. Po prijedlogu HNB-a, mjera zabrane daljnje objave bila bi na snazi dok Vrhovni sud ne odluči o zahtjevu DORH-a. Sudac je obrazložio da bi tako predložena mjera zapravo HNB dovela do ostvarenja tražbine, a ne njezina osiguranja, što bi bila zlouporaba instituta privremene mjere. Uvidom u e-predmet doznali smo da je Županijski sud u Zagrebu usvojio žalbu HNB-a i predmet vratio sucu na ponovno odlučivanje radi utvrđenja činjenica, ali kako je taj postupak u tijeku, iz HNB-a su nam odgovorili da nam ne mogu dati odluku Županijskog suda koju nismo našli na Tražilici sudskih odluka. Jedino nam je u odgovoru istaknuto kako je privremena mjera tražena jer objavom "u internetskom prostoru mogu automatski i nepovratno nastati takve dalekosežne i nepovratne štetne posljedice koje se, bez određivanja predložene privremene mjere, nikakvom naknadnom mjerom neće više moći sanirati.".
Pitanje je i kako će na sve ovo reagirati zaposlenici HNB-a, osobito oni koji nisu na vodećim odnosno radnim mjestima s posebnim ovlastima.
Slovenci objavili plaće policije i liječnika
Slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs za štrajka policije 2021., pokrenutog zbog plaća i uvjeta rada, objavio je ime i prezime 8694 policajca, poziciju i organizacijsku jedinicu u kojoj su u službi te njihovu bruto plaću. Ta objava slovenskoj povjerenici za informacije i zaštitu privatnosti Mojci Prelesnik nije bila sporna, unatoč kontroverzama u slovenskoj javnosti, jer su plaće javnih službenika načelno javni podatak. I Sveučilišni klinički centar Ljubljana nakon trogodišnjeg postupka, na temelju odluke povjerenice i sudske presude, morao je nakon trogodišnjeg sporenja portalu Necenzurirano dati platne liste sto najplaćenijih liječnika u vrijeme pandemije koronavirusa.
Naš je Ustavni sud 2015. odbio ustavnu tužbu Transparency International Hrvatska nakon što im je i Upravni sud odbio tužbu radi dostave plaća predsjednice, tajnika i ostalih zaposlenika Hrvatske komore medicinskih sestara uz obrazloženje da su sporne informacije dostupne samo institucijama nadležnima za nadzor i zakonitost poslovanja, a ne mogu biti dostupne i javnosti jer predstavljaju poslovnu tajnu, te bi se objavom zadiralo u područje zaštite osobnih podataka iako je HKMS tijelo s javnim ovlastima čiji je jedan od osnivača RH, te je financiran iz državnog proračuna. TIH je napomenuo da ne traže podatke o konkretnim osobama, nego podatke o plaćama radnih mjesta.
Europski sud za ljudska prava u predmetu Satakunnan Markkinapörsssi OY i Satamedia OY protiv Finske 2017. odlučio je da zabranom masovne objave poreznih podataka nije povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja. Bila je riječ o podacima o prihodima i imovini 1,2 milijuna osoba, trećine finskih poreznih obveznika, objavljenih u novinama koje izdaju tužitelji. Korištenjem tih podataka u suradnji s telefonskim operaterom omogućen je pristup bazi podataka o porezima putem SMS usluge. Vrhovni upravni sud je u povodu zahtjeva finskog pravobranitelja za zaštitu podataka zaključio da se objava cjelokupne baze ne može smatrati novinarskom djelatnošću odnosno da tako široko prikupljanje i širenje podataka nije obuhvaćeno dopuštenim odstupanjem u novinarske svrhe. ESLJP je zaključio da je zaštita ugleda ili prava drugih legitiman cilj za ograničenje prava na pristup informacijama s obzirom na to da su i postupci pravobranitelja za zaštitu podataka bili inicirani prigovorima pojedinaca da im je povrijeđena privatnost. ESLJP se složio s finskim Visokim upravnim sudom da objavljivanje poreznih podataka na način i u opisanoj mjeri nije pridonijelo raspravi od javnog interesa te da podnositelji zahtjeva ne mogu tvrditi da je objava bila izvršena isključivo u novinarske svrhe.
Tema koju je otvorila udruga Amagi nesporno je tema od javnog interesa, ali s obzirom na širinu i neselektivnost objave, je li stvarno važniji interes javnosti da dobije podatke poimence za svakog djelatnika ili se javni interes mogao zadovoljiti i na način da se poštuje privatnost zaposlenika, ovisno o radnom mjestu i ovlastima u HNB-u, te ovisno o vrsti primanja. Dakle, je li proveden adekvatan test razmjernosti. To više jer Amagi objavljuje primanja izvan konteksta radnog mjesta i bankarskog tržišta radne snage.
Javna ustanova ne može niti smije imati nikakvih tajni.