Velika odluka u Ankari: Hrvatska ulazi u zajedničku nabavu vojnih transportnih zrakoplova

Ministar obrane Ivan Anušić prvog je dana dvodnevnog NATO-summita u turskoj Ankari otkrio da je potpisano sudjelovanje Hrvatske u zajedničkom projektu sedam zemalja saveznica, koji se tiče nabave vojnih transportnih zrakoplova za prijevoz vojnika. Ministar to nije rekao, ali doznajemo da se radi o floti Airbusovih zrakoplova A400M te da u tome sudjeluju Belgija, Francuska, Hrvatska, Poljska, Španjolska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. 

- Radi se o projektu visoke vidljivosti. Radi se o brzom transportu naših trupa zračnim prometom i, naravno, trupa naših saveznica. U tom projektu se predviđa nabavka velikih transportnih vojnih aviona u kojem Hrvatska do 2030. godine neće imati nikakve obaveze niti bilo kakav trošak, nego iza 2030. godine. Moramo definirati kako i na koji način ćemo u tom projektu participirati. Pretpostavljam da ćemo participirati kao saveznica, naravno, s određenim ugovorima, sporazumima sa zemljama koje budu imale u svom aranžmanu i u svojoj nabavi, u sastavu svojih oružanih snaga, upravo te avione za transport borbenih trupa - rekao je ministar Anušić na press konferenciji s hrvatskim novinarima u Ankari. Projekti visoke vidljivosti (HVP) predstavljeni su kao novi NATO-ov instrument za ubrzanje razvoja ključnih vojnih sposobnosti europskih saveznika u kontekstu postupnog povlačenja Amerikanaca iz konvencionalne obrane Europe.

- To, naravno, ne mora značiti da moramo posjedovati isti taj avion, nego ih možemo koristiti zajedno s ovih sedam zemalja koje sam spomenuo. Ključno je to da je u našem Detaljnom planu razvoja navedeno da Oružane snage Republike Hrvatske trebaju imati u svom sastavu i transportni avion. Ispunit ćemo tu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga. Imat ćemo na raspolaganju transportni avion, zajedno s našim saveznicima, koji ćemo rentati po potrebi - dodao je Anušić. Kako doznajemo, ideja je da se dijele troškovi nabave zrakoplova, ali i troškovi održavanja, logistike, obuke. Flota će podržavati širok raspon misija, uključujući strateški i taktički zračni prijevoz vojnika, ali i humanitarnu pomoć, medicinsku evakuaciju, podršku u dopunjavanju goriva u zraku i slično.

Na pitanje je li zajednički hrvatski nastup na NATO-summitu koordiniran između dva Vladina ministarstva, koja su dio hrvatske delegacije, i Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji predvodi hrvatsku delegaciju na summitu, ministar obrane je odgovorio: 

- Stav Vlade Republike Hrvatske je jasan, kao što je jasan i stav predsjednika Milanovića. Nepodržavanje naših saveznika unutar NATO-a, nepodržavanje potpore obrani neovisnosti i slobode Ukrajine, to je sve dijametralno suprotno od politike koju vodi Vlada RH kroz Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova, naravno. I u ovom trenutku teško možemo usuglasiti naše stavove kad su naši stavovi prozapadni, proeuropski, naši stavovi su na strani NATO-a i NATO članica, a stavovi predsjednika Republike Hrvatske su do sada uvijek bili suprotni. Tako da to nisu nijanse i to nisu stvari koje se mogu dogovoriti u smislu koordinacije i usaglašavanja. To su dvije potpuno različite politike. Vlada vodi politiku, kako sam sada i rekao i kako na kraju krajeva hrvatska javnost zna, a isto tako predsjednik Republike Hrvatske vodi svoju politiku koja je u potpunosti suprotna. I sve ono što danas gledamo slušamo i gdje ćemo sutra zajedno sve sjediti i donositi zajedničke odluke - rekao je Anušić. 

Ministar obrane iznio je brojke prema kojima Hrvatska, povrh izdvajanja za obranu i modernizaciju vojske u visini 2,1 posto BDP-a, već doseže cilj izdvajanja za dualne, vojno-civilne projekte u visini 1,5 posto BDP-a, što je dogovoreno na prošlogodišnjem summitu u Haagu. Tada je, podsjetimo, kao novi cilj dogovoreno izdvajanje u visini 3,5 posto BDP-a za obranu i još 1,5 posto BDP-a za projekte vezane uz obranu, koji mogu biti i civilne namjene u slučaju mira i vojne namjene u slučaju opasnosti. Hrvatska, prema Anušićevim riječima, tih 3,5 posto planira doseći do 2035. godine, a cilj od 1,5 posto za projekte dualne namjene već premašuje jer je, kako kaže ministar obrane, već počela izdvajati 1,89 posto BDP-a za "prometne koridore, bolnice i sve ono što će koristiti eventualno u budućnosti za civilne, ali i potrebe, eventualno, rata".

Video