Nakon višegodišnjeg gospodarskog pada njemačkoj privredi je hitno potreban poticaj rasta u 2026. godini. Ipak, usprkos ogromnim obećanjima o državnoj potrošnji, optimizam među ekonomistima blijedi, piše Deutsche Welle. Prema nekolicini ekonomskih prognoza, povratak privrednom rastu u Njemačkoj tijekom 2026. godine bit će sporiji i slabiji nego što se ranije očekivalo. Nekadašnja europska ekonomska sila nalazi se u dugotrajnoj recesiji. Privreda je u padu od kraja 2022. godine, a za 2025. se očekuje tek skroman rast od oko 0,1 posto. Iako mnogi ekonomisti vjeruju da će 2026. donijeti snažniji rast, nade u brz oporavak slabe zbog sumnji u planiranu investicijsku ofenzivu Berlina pod kancelarom Friedrichom Merzom.
Uoči Božića, njemačka Savezna banka (Bundesbanka) je snizila prognozu rasta za 2026. godinu na 0,6 posto, s prethodnih 0,7 posto iz lipnja. Istovremeno, središnja banka je povećala prognozu za 2027. na 1,3 posto, predviđajući ubrzanje ekonomske aktivnosti od drugog kvartala 2026. godine. Skromna prognoza rasta koju je objavila Bundesbanka poklapa se s drugim analizama. Njemački institut ifo je nedavno snizio prognozu rasta za 2026. godinu na 0,8 posto. „Njemačka privreda se prilagođava sporo i uz velike troškove strukturnim promjenama kroz inovacije i nove poslovne modele", izjavio je Timo Wollmershäuser, šef prognoza instituta ifo.
Njemačka privreda je posljednjih godina pogođena s više strana. Ruska invazija na Ukrajinu razotkrila je preveliku ovisnost o ruskom plinu, a okretanje drugim izvorima energije bilo je skupo i zahtjevno. Istovremeno, njemački izvozno orijentirani model oslabljen je američkim carinama i promjenom geopolitičkih odnosa s Kinom, koja je godinama bila ključno njemačko tržište. Peking sada ne samo da konkurira Njemačkoj, već je u pojedinim sektorima i nadmašuje — naročito u automobilskoj industriji, u kojoj je Kina nekada bila važno tržište za njemačke proizvođače. To se uklapa u širu njemačku borbu sa deindustrijalizacijom i nedovoljnim investicijama. Pogoršani rigidnim pravilima potrošnje i zaduživanja, višedesetljetni propusti u ulaganjima doveli su do niza problema — od propadajuće infrastrukture do slabe digitalizacije.
Merzovi demokršćani (CDU) došli su na vlast izbora u veljači prošle godine, dijelom zahvaljujući obećanju o velikom valu zaduživanja i ulaganja. Merz je izmijenio zakone o državnom zaduživanju kako bi progurao planove o ulaganju do 1.000 milijardi eura u obranu i infrastrukturu tijekom idućeg desetljeća. Ipak, u Njemačkoj i izvan nje i dalje postoje sumnje u efikasnost ove potrošnje.
Još u studenom, peteročlano Njemačko vijeće ekonomskih stručnjaka — koji pruža neovisne savjete vladi — dao je sumornu procjenu izgleda za privredni rast i planove potrošnje. Upozoreno je da vlada riskira da „protrati" investicije, jer preveliki dio novih sredstava koristi za financiranje mirovina i socijalne potrošnje, što je kritika koju su već ranije iznijeli i Bundesbanka ali i brojni ekonomski instituti. Ako vlada ne promijeni kurs, „mogle bi se izgubiti prilike za rast, a dugoročna održivost javnog duga njemačke države mogla bi biti ugrožena", navodi se u izvještaju.
Mnoge prognoze za 2026. godinu ovise od potencijalnog uspjeha Merzovog plana vrijednog 1.000 milijardi eura. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel očekuje da će rast ubrzati od drugog kvartala 2026. godine, „prije svega zahvaljujući državnoj potrošnji i ponovnom jačanju izvoza“. On smatra da će, kada fiskalni poticaji stupe na snagu u drugoj polovini 2026, „dodatni rashodi za obranu i infrastrukturu snažno povećati državnu potražnju".
U svojoj prognozi, Deutsche banka izražava sumnju u brzinu provođenja programa potrošnje i u to hoće li on imati trajan efekt na rast BDP-a. „Iako će fiskalna ekspanzija vjerojatno dovesti do kratkotrajnog ‘šećernog udara’, njezin utjecaj na potencijalni rast mogao bi biti ograničen“, navodi se u analizi. „Razlog je to što će veliki dio dodatnog duga biti iskorišten za veću socijalnu potrošnju i subvencije.“ Ne oslanja se samo Njemačka na planirani fiskalni poticaj. Nedavna anketa britanskog lista Financial Times među 88 ekonomista pokazala je da mnogi smatraju da šire nade Europe u ekonomski oporavak ovise upravo od njemačkog plana.
Nedavna istraživanja poslovnog raspoloženja ne ukazuju na veliki optimizam, mnoge kompanije naime i dalje pesimistično gledaju na prvu polovinu 2026. godine. Ipak, postoji osjećaj da će se situacija postupno popravljati — oko 40 posto od 49 poslovnih udruženja koje je anketirao Njemački ekonomski institut (IW) krajem 2025. očekuje veći obujam prodaje i proizvodnje u 2026. godini, dok još 40 posto očekuje da će stanje ostati nepromijenjeno. Jedan mogući poticaj rastu u 2026. godini, koji nije uključen u prognozu Bundesbanke, odnosi se na veći broj radnih dana.
Radnici u Njemačkoj imat će u prosjeku 250,5 radnih dana u 2026. godini, što je 2,4 dana više nego 2025. i najviši broj od 2022. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Do povećanja dolazi jer nekoliko državnih praznika 2026. godine pada na vikend. Prema banci ING, povećan broj radnih dana mogao bi doprinijeti rastu BDP-a od oko 0,3 posto u 2026. godini, ali upozoravaju da to nije pokazatelj dugoročnog trenda.
Njemački ekonomski institut, koji u svoje prognoze uključuje dodatne radne dane, predviđa rast od 0,9 posto u 2026. Nakon 2026. godine, jedno od ključnih otvorenih pitanja odnosi se na njemački javni dug. Kada je Njemačko vijeće ekonomskih stručnjaka u studenom upozorilo na državnu potrošnju, navelo je da bi javni dug mogao porasti na 85 posto BDP-a do 2035. godine, sa 63 posto koliko iznosi ove godine.
Ako se izgube prilike za rast, „dugoročna održivost javnog duga njemačke države mogla bi biti ugrožena", upozoreno je. Predviđa se da će novo zaduživanje njemačke vlade u 2026. godini premašiti 180 milijardi eura, što je više od 4 posto BDP-a. Vlada očekuje da će budžetski deficit — razlika između rashoda i prihoda u jednoj godini — iznositi 4,75 posto BDP-a u 2026.
Deutsche banka, među ostalima, upozorava da će, kako troškovi mirovina i kamata u idućim godinama budu znatno porasli, visina duga i dugoročni planovi zaduživanja Njemačke doći pod sve veći pritisak. „U svjetlu sve užeg budžetskog prostora, pregovori o budžetu za 2027. godinu mogli bi postati još jedan test kohezije vlade", navodi se u analizi.
Zato kaj su zeleni u 3 godine temeljito uništili privredu, zato kaj Merz ide istim putem, zato kaj Ukrajina košta teške milijarde, zato kaj ilegalni imigranti koštaju 50 milijardi godišnje, ... Eto zakaj!