RAZORNA SNAGA POŽARA

Vatra je uništavala najvrjednije svjetske građevine: Od knjižnica i muzeja, preko Bijele kuće do katedrale Notre-Dame

Foto: GONZALO FUENTES/REUTERS
Statue of Apostle Saint Thomas installed on spire of Notre-Dame de Paris Cathedral
Foto: LUDOVIC MARIN/REUTERS
FILE PHOTO: Notre-Dame Cathedral in Paris, France re-opens, five years after fire
Foto: GONZALO FUENTES/REUTERS
Statue of Apostle Saint Thomas installed on spire of Notre-Dame de Paris Cathedral
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Zgrada Vjesnika snima se s nekoliko dronova te se čeka izvješće statičara
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Zgrada Vjesnika snima se s nekoliko dronova te se čeka izvješće statičara
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Zgrada Vjesnika snima se s nekoliko dronova te se čeka izvješće statičara
20.11.2025.
u 11:26
Svoju neukrotivu, razornu moć vatra je dokazivala stoljećima – bilo da su podmetnute, slučajne ili su posljedica rata, vatrene su stihije u trenu uništavale i neke od najznačajnijih svjetskih građevina, od antičkih knjižnica, muzeja, preko kraljevskih palača, pa do luksuznih, modernih zdanja. Neke od njih su pretvorene u prah i pepeo, neke su naknadno srušene, no mnoge su se, poput Feniksa, izdigle iz pepela.
Pogledaj originalni članak

Jedan od najranijih i najbolnijih gubitaka u ljudskoj povijesti zasigurno je uništenje središta znanja antičkog svijeta - Aleksandrijske knjižnice. Povijesni izvori često upiru prstom u Gaja Julija Cezara, za čijeg je vojnog pohoda, 48. godine prije Krista došlo do požara u luci koji se proširio i na dio knjižnice, čime je čovječanstvo nepovratno osiromašeno za neprocjenjivo vrijedna antička djela. I jedno od sedam svjetskih čuda, veličanstveni Artemidin hram u Efezu, progutao je plamen, a iskru uništenja je 356. godine prije Krista, zapalio Herostrat, navodno samo kako bi njegovo ime ostalo zabilježeno u povijesti. Stoljećima kasnije, 69. godine, do temelja je izgorio i rimski Kapitol, srce Carstva, no nakon građanskog rata počela je njegova obnova. Ni Venecija nije bila pošteđena vatrenih katastrofa - 976. godine gnjevni je narod zapalio Duždevu palaču i Baziliku sv. Marka, prosvjedujući protiv dužda Pietra IV. Candiana, koji se s obitelji sakrio u baziliku. Crkva je bila potpuno uništena, a njezina obnova, započeta 1060. godine, potrajala je punih četrdeset godina i rezultirala zdanjem koje i danas oduzima dah. Godine 1613. izgorio je i londonski Globe teatar, nakon što je, tijekom izvedbe "Henrika VIII." kazališni top zapalio slamnati krov.

U katastrofalnom požaru 1834. godine, koji je izbio zbog pregrijanih peći u podrumu, stradala je Westminsterska palača. Vatra je progutala neprocjenjivo vrijedne, povijesne dokumente i potpuno uništila Oslikanu sobu, umjetnički dragulj srednjeg vijeka, a obnova je trajala više od dvadeset godina. Sličnu sudbinu doživjela je i katedrala sv. Pavla u Londonu, koja je kroz povijest gorjela nekoliko puta, pa ju tako vatra nije zaobišla niti kobne 1666. godine, kada se požar proširio iz malene pekare, prouzročivši katastrofu epskih razmjera u London.

S druge strane Atlantika, izvorna Bijela kuća u Washingtonu izgorjela je 1814. godine kada su je zapalile britanske trupe tijekom rata, nakon čega je obnovljena te je postala simbol američke snage i otpora. Vatra je presudila i palači Tuileries u Parizu, čiju je gradnju 1564. godine naručila Katarina de Medici, a tri stoljeća kasnije, 1871. godine, namjerno je zapaljena i uništena tijekom Pariške komune, ostavivši trajan ožiljak u srcu francuske prijestolnice.

Novu vrstu politički obojenih požara donijelo je dvadeseto stoljeće - 27. veljače 1933. godine planula je zgrada njemačkog parlamenta, Reichstag u Berlinu. Nacisti, predvođeni Adolfom Hitlerom, iskoristili su taj požar kao izgovor za progon političkih neistomišljenika te za konsolidaciju svoje totalitarne vlasti. Mnogi povjesničari danas vjeruju da su požar, pod lažnom zastavom, podmetnuli sami nacisti. Prije nego što je konačno obnovljena nakon ujedinjenja Njemačke 1990-ih, oštećena je zgrada desetljećima stajala kao sablasni podsjetnik na mračna vremena rata. Čak dva puta gorjela je i Sveučilišna knjižnica u belgijskom Leuvenu, poznata kao jedna od najljepših u Europi. Prvi put zapalile su je njemačke snage 1914. tijekom Prvog svjetskog rata, a drugi put je gorjela 1940., tijekom njemačke invazije u Drugom svjetskom ratu. Mjesto krunidbe francuskih kraljeva, katedrala u Reimsu, teško je oštećena u požaru tijekom njemačkog granatiranja 1914. godine. Plamen je otopio olovni krov i uništio drvenu konstrukciju, a obnova je trajala gotovo dva desetljeća.

Čak niti najmonumentalnije i najčuvanije kraljevske rezidencije nisu imune na razornu snagu vatrene stihije. Dvorac Windsor, jedna od službenih rezidencija britanske kraljevske obitelji, djelomično je uništen u katastrofalnom požaru 20. studenog 1992. godine. Uzrok je bila bizarna nesreća, uzrokovana neispravnim reflektorom koji je zapalio zavjesu u privatnoj kapeli kraljice Viktorije, nakon čega se vatra brzo proširila progutavši 115 soba, uključujući i devet velikih dvorana. Ipak, zahvaljujući nevjerojatnoj prisebnosti i brzoj reakciji osoblja, većina neprocjenjivo vrijednih umjetničkih djela spašena je iz plamena. Obnova dvorca trajala je pet godina, a stajala je preko 40 milijuna eura, što je dijelom financirano otvaranjem Buckinghamske palače za javnost.

Među draguljima arhitekture koje je progutao plamen je i Kristalna palača u Londonu, monumentalna staklena građevina podignuta za Veliku izložbu 1851. izgorjela je 1936. godine, a njezini ostaci konačno su srušeni 1941. godine, ostavljajući prazninu u londonskoj panorami. U požaru je 1961. godine nestala i amsterdamska "Palača naroda". Niti moderno doba, unatoč naprednoj tehnologiji, nije uspjelo spriječiti vatrene katastrofe. Godine 2016. u Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u New Delhiju vatra je uništila veći dio zbirke, uključujući i slavni fosil dinosaura sauropoda star 160 milijuna godina. Samo dvije godine kasnije, 2. rujna 2018., svijet je s nevjericom pratio vijesti o golemom požaru koji je tog dana zahvatio 200 godina star Nacionalni muzej Brazila u Rio de Janeiru. Vatra, izazvana najvjerojatnije kratkim spojem, uništila je, prema procjenama, čak 92 posto od 20 milijuna artefakata, uključujući i cjelokupnu egipatsku i sredozemnu zbirku te brojne neprocjenjivo vrijedne arheološke i povijesne predmete.

Godinu dana nakon brazilske tragedije, 15. travnja 2019., čovječanstvo su potresle slike katastrofalnog plamena koji guta parišku katedralu Notre-Dame. Požar je uništio čuveni toranj i cijelo krovište, a unutrašnjost katedrale, njezini gornji zidovi i vitraji teško su oštećeni. Kameni svod, remek-djelo gotičke arhitekture, izdržao je urušavanje gorućeg krova te je tako spriječio potpunu katastrofu. Dok su vatrogasci vodili nadljudsku bitku s vatrom, spašavale su se brojne relikvije i umjetnička djela. Francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je obnovu, a u samo 48 sati bilo je prikupljeno gotovo 900 milijuna eura donacija.

No, tragične priče o uništenju često su i priče o ponovnom rađanju. Jedan od takvih, pozitivnih primjera je operna kuća La Fenice u Veneciji, čije ime doslovno znači "Feniks". Kroz svoju povijest gorjela je nekoliko puta, posljednji put 1996. godine zbog podmetnutog požara, no svaki je put uspješno obnovljena te ponovno otvorena. Kakva sudbina čeka legendarni Vjesnikov neboder, pokazat će vrijeme.

Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Jole Obrenović
Foto: Večernji list
Foto: Drago Lipić
Foto: Večernji list
Foto: Pavao Cajzek
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Jole Obrenović/Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.