Svibanj je donio ublažavanje inflacijskih pritisaka te se godišnja stopa inflacije spustila na 5,2 posto, uz mjesečni pad od 0,2 posto. Prvi podaci kretanja cijena u svibnju pokazuju da se energetski cjenovni udar nije prelio na hranu, no usluge nastavljaju poskupljivati te su na mjesečnoj razini povećane 0,4 posto. U sektoru usluga dominira turizam, koji se očito oglušio na javne pozive za korekciju cijena kako ne bi srezali granu na kojoj počiva znatan dio hrvatskog BDP-a.
Podatke je komentirao i ministar financija Tomislav Ćorić, koji je uz to odgovorio i na kritike Vladina antiinflacijskog paketa, koji nije ni mogao imati ikakav utjecaj na posljednja kretanja. Njegova je primjena planirana od 2027. godine. Ministar financija poručuje kako su ova kretanja, iako još uvijek govorimo o razmjerno visokoj inflaciji, ohrabrujuća. – Sljedećih sedam ili osam mjeseci bit će mjeseci u kojima očekujemo konvergenciju stopa inflacije prema prosjeku EU, izjavio je, dodavši da ovom stopom ne mogu biti sretni, ali da je trenutačno usporavanje dobar iskorak prema zadovoljavajućim razinama od oko dva posto.
Resorno Ministarstvo turizma i povezane institucije mjesecima upozoravaju na opasnosti agresivnog podizanja cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Iako trenutačni priljev stranih gostiju opravdava visoke cjenike kroz zakone ponude i potražnje, strategija maksimalnog iskorištavanja trenutka nosi visoki rizik. Hrvatska time riskira gubitak statusa cjenovno konkurentne destinacije u usporedbi s mediteranskim takmacima poput Italije, Grčke i Španjolske. S obzirom na to da turizam izravno i neizravno generira gotovo petinu domaćeg bruto domaćeg proizvoda, cjenovni autogol u ovom sektoru mogao bi imati ozbiljne posljedice na širu makroekonomsku stabilnost.
Ministar financija oštro je kritizirao trenutačna poskupljenja, koja pojedini akteri u turizmu pokušavaju opravdati najavljenim reformama. – Cijena usluga, posebno u turizmu, definirat će percepciju domaće turističke ponude u očima inozemnih i domaćih gostiju i o tome će ovisiti ova i sljedeća sezona. Sve mjere koje će se u idućim mjesecima donijeti stupit će na snagu tek od 1. siječnja 2027. godine. Onaj tko u ovom trenutku objašnjava javnosti da njegova cijena treba rasti zato što je netko nešto najavio za sljedeću godinu, samo stvara alibi za daljnje potpuno neopravdano povećanje cijena. Molimo ih da to ne rade – poručio je ministar.
Svijetla točka najnovijeg izvješća jest činjenica da skok cijena energije od 16,9 posto na godišnjoj razini nije pokrenuo sekundarne efekte u lancu opskrbe hranom. Ipak, dolazak glavne ljetne sezone tradicionalno donosi pritisak na cijene namirnica na lokalnim tržištima, što bi moglo usporiti očekivano spuštanje inflacije. Ove se godine u Hrvatskoj očekuje godišnja inflacija nešto niža od pet posto, odnosno 4,6 posto. Ključni rizik za ove projekcije ostaje geopolitička situacija. – Ono što nas i dalje sve tišti jest eskalacija sukoba na Bliskom istoku, o kojoj ovisi ukupna stopa inflacije – brani se ministar financija.
Analitičari RBA slažu se s ovom ocjenom i naglašavaju važnost globalnih dobavnih pravaca. “Iako još nema znakova indirektnih učinaka, smatramo da će stvarni utjecaj na potrošačke cijene prije svega ovisiti o trajanju sukoba između Irana i SAD-a. Osim nafte, često spominjani Hormuški tjesnac važan je plovni put i za LNG (oko 20 posto svjetske trgovine ukapljenim plinom) te neke druge sirovine čijom se nedostupnošću mogu prouzročiti značajni poremećaji u kemijskoj industriji, proizvodnji gnojiva i poluvodiča. Razrješenje ovog sukoba smirilo bi cijene nafte i normaliziralo dobavne lance, čime bi inflacija nastavila silaznom putanjom, premda će do kraja godine ostati znatno iznad ciljana dva posto”, navode iz RBA. Kao makroekonomski odgovor na inflaciju, na razini eurozone već u lipnju očekuje se i prvo povećanje kamatnih stopa.
Kao odgovor na inflaciju koja je gotovo dvostruko viša od prosjeka EU, Plenkovićeva Vlada nedavno je predstavila antiinflacijski program kojim se ograničava javna potrošnja, zamrzavaju primanja u javnom sektoru, jača segment paušalnog oporezivanja, ali i uvodi novi porez na ekstradobit kao preventivna mjera protiv olakog prebacivanja troškova na kupce. Nedavno objavljeno istraživanje središnje banke pokazalo je da su domaći poduzetnici i trgovci u prvom inflacijskom valu poskupljenjima ostvarivali visoku dobit.
Ministar financija ističe kako je proračunska disciplina temelj ovog paketa: “Iz javnosti se izgubila percepcija da je ključan segment tih mjera racionalizacija na proračunskim stavkama, koja i sad utječe na smanjenje zagrijanosti ekonomije, kao i naša želja da administrativne cijene u najvećem segmentu tijela državne uprave ostanu na istoj razini.”
Osvrnuvši se na oštre reakcije poduzetnika i najavljene izmjene poreza na paušalce u obrtu i turizmu, ministar je stao u obranu svog prijedloga. – Porezni tretman paušalaca, pogotovo ovih u višim razredima, i dalje je jedan od najfavorabilnijih na području Europske unije. Više su nego dvostruko manje oporezivani od fizičkih osoba koje u RH žive od nesamostalnog rada. Od 555 jedinica lokalne samouprave, novim paušalom u turizmu uopće nisu obuhvaćene njih 462. Govorimo o izmjenama koje se tiču isključivo najrazvijenijih općina i gradova – zaključio je.
Najnovija prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS) razotkrila je dubok strukturalni nerazmjer unutar domaćega gospodarstva. Dok restriktivna monetarna politika Europske središnje banke (ESB) i smirivanje globalnih šokova uspješno hlade cijene industrijskih proizvoda (pad od 0,7 posto na godišnjoj razini), sektor usluga pokazuje iznimnu tvrdokornost. Rast cijena usluga od 7,9 posto na godišnjoj razini jasan je indikator da se inflatorni pritisci u Hrvatskoj više ne uvoze, već se generiraju na domaćem terenu.
“Najznačajnije usporavanje zabilježeno je u kategoriji hrana, piće i duhan, gdje je uz stabilnost cijena u odnosu na travanj godišnja stopa skliznula s 3,5 na 2,3 posto”, navode analitičari RBA Zrinka Živković Matijević i Petar Bejuk. Oni dodaju kako je godišnji rast cijena usluga također usporio, ali znatno skromnije, s 8,2 na 7,9 posto.