Upozorenje iz Bruxellesa: 'Napad na NATO imao bi katastrofalne posljedice za Rusiju'

Britanska obavještajna agencija GCHQ procjenjuje da je od početka ruske invazije na Ukrajinu poginulo gotovo 500.000 ruskih vojnika, objavila je prije par dana šefica agencije Anne Keast-Butler. U svom prvom javnom govoru od preuzimanja dužnosti, Keast-Butler je iznijela novu, znatno višu procjenu ruskih gubitaka, koja nadmašuje dosadašnje procjene neovisnih ruskih medija. "Nova obavještajna saznanja pokazuju da je od početka sukoba poginulo gotovo pola milijuna ruskih vojnika“, rekla je. Ova brojka je viša od posljednje procjene ruskih neovisnih medija Meduza i Mediazona, koji su na temelju službenih ruskih podataka o nasljeđivanju procijenili 352.000 poginulih. Šefica GCHQ je također istaknula da ruske snage po prvi put od kraja 2022. godine nazaduju na bojištu. Rat u Ukrajini traje već više od četiri godine, a ruski gubici rastu iz mjeseca u mjesec. Prema različitim procjenama, Rusija mjesečno gubi između 30.000 i 40.000 vojnika (poginulih i ranjenih), što predstavlja ogroman pritisak na rusku vojsku i društvo.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u velikom intervjuu za njemački Der Spiegel oštro je upozorila na rusku prijetnju, kritizirala slabosti Europe i pozvala na snažnije europsko naoružavanje. Rođena Estonka, koja je prije dolaska na čelo europske diplomacije bila premijerka Estonije, otvoreno je govorila o strahovima za baltičke zemlje i budućnosti rata u Ukrajini. "Rusija nam je uvijek prijetila, to nam je poznato. Ako Moskva zaprijeti jednoj od baltičkih zemalja, zaprijetila je cijelom NATO-u. Napad na NATO imao bi katastrofalne posljedice za Rusiju", rekla je Kallas

Kallas je odbacila ruske optužbe da se s Baltika lansiraju dronovi na Rusiju. "Baltičke države ne dopuštaju da se njihov zračni prostor koristi za napade na Rusiju. Ova tvrdnja je jednostavno besmislica. Ne možemo čitati misli ruskih vladinih dužnosnika. Ali Rusija je već prije izmišljala takve izgovore", kazala je. "Rusija je u ovom ratu zaglavila u slijepoj ulici. Sada želi pokazati da još uvijek ima moć terorizirati ljude – napadima na civile u Ukrajini, ali i prijetnjama drugim državama", dodala je.

Kallas je komentirala upozorenja NATO generala koji kažu da bi se ruski napad na savez mogao dogoditi prije 2029. "Ako možemo vjerodostojno odvratiti Rusiju, ona neće napasti. Ali Rusija bi mogla testirati NATO ako se pojave sumnje u našu obrambenu spremnost. Zato je toliko važno da Europa nastavi ulagati u svoje obrambene sposobnosti. Njemačka ovdje ima vodeću ulogu", rekla je. Što se tiče pregovora rekla je da se do sada pritisak bio na Ukrajinu da popusti, iako je Rusija ta koja je problem. "Još nema vjerodostojnih znakova da Moskva stvarno želi pregovarati. Putin ne odustaje od svojih maksimalističkih zahtjeva", poručila je. 

Komentirajući Putinov prijedlog da Gerhard Schröder bude pregovarač, Kallas je rekla: "Ako Rusija sama određuje tko može biti pregovarač, želi nas uvući u zamku. Želi da raspravljamo o osobama umjesto o sadržaju".

"Putin je morao shvatiti da ne može bez Ukrajine i Europljana. Na primjer, ukidanje sankcija Rusiji je u europskim rukama. Da bi došlo do mira, Rusija i Ukrajina moraju sjesti za pregovarački stol. Mnogo toga što bi se tamo raspravljalo utječe i na nas Europljane. Imamo pravo postavljati zahtjeve i tražiti ustupke od Rusije. Europa mora biti za pregovaračkim stolom", poručila je.

Putin mora zaustaviti rat. Rusija mora prestati bombardirati civile. Mora pristati na bezuvjetno primirje, kazala je koji su uvjeti da počnu pregovori. "Za svoju moskovsku paradu početkom svibnja u spomen na kraj Drugog svjetskog rata, Putin je pozvao na primirje - a neki političari na međunarodnoj razini čak su to smatrali legitimnim zahtjevom. To je cinično", dodala je Kallas. 

Što se tiče dinamike rata, Kallas je rekla da se pomiče u korist Ukrajine. "Rusija svakog mjeseca izgubi oko 35.000 vojnika, a broj regruta je znatno manji. Ruska ekonomija proizvodi tenkove i rakete koje se sutradan unište. Dugoročno ovaj rat ne može izdržati", naglasila je. 

Komentirala je i situaciju na Bliskom istoku. "Europa je ujedinjena u uvjerenju da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje. Prema prethodnom nuklearnom sporazumu, Iran je uglavnom ispunio neke od svojih obveza. To se promijenilo tek nakon što su se SAD povukle iz sporazuma tijekom prvog mandata Donalda Trumpa. Iran ima veliko iskustvo u pregovorima. Zato je važno uključiti države u regiji, jer one poznaju Iran bolje od drugih. Funkcionalna sigurnosna arhitektura u regiji zahtijeva njihovo sudjelovanje, zbog čega smo u bliskom kontaktu sa zaljevskim državama, Jordanom i Egiptom. Na pitanje da se čini kao da je Europa izostavljena Kallas je rekla da se rat vodi između SAD-a i Irana. "Ove dvije strane odgovorne su za prekid vatre. Nakon toga započet će teški pregovori o dugoročnom mirovnom rješenju, što će utjecati i na susjedne države. EU je uključena u te pregovore", rekla je.

Video