Zamislite umjetnu inteligenciju kao novi oblik imigracije, samo što će ovaj val imigracije biti intenzivniji od svega što je bilo prije njega, promijenit će gospodarstva i kulture, uzeti vam poslove... Riječi su to izraelskog filozofa Yuvala Noaha Hararija s izlaganja u Davosu početkom godine, koje su poslužile kao povod za analizu The New York Timesa o tome kako bi umjetna inteligencija mogla preoblikovati i politiku, a ne samo izazvati ekonomske poremećaje.
Imigranti umjetne inteligencije preplavit će vaša gospodarstva, rekao je Harari. Uzet će vam poslove. Promijenit će vam kulturu. Promijenit će vam jezik. Ako vam je to u redu, u redu. Ako ne, rekao je Harari, regulirajte to sada jer će za pet godina biti prekasno. U posljednje vrijeme tvrtke su umjetnu inteligenciju navele kao razlog za desetke tisuća otkaza.
U 18. stoljeću većina Europljana bavila se poljoprivredom i obrtništvom, a kada se pojavio parni stroj, Europa je postala kontinent tvorničkih radnika. Prva industrijska revolucija stvorila je neviđeno bogatstvo koje je na kraju podiglo životni standard, no tranzicija je bila bolna i trebalo je mnogo desetljeća da se životni standard i očekivano trajanje života poveća jer su se ljudi selili u zagađene gradove i radili 14 sati dnevno. Teški uvjeti rada doveli su do klasne svijesti i pojave radničke klase kao političkog aktera, što je, navodi NYT, utrlo put marksizmu, socijalizmu i socijaldemokraciji.
Carl Benedikt Frey, profesor na Sveučilištu Oxford, navodi Veliku depresiju kao još jedan primjer ekonomskog poremećaja koji je doveo do duboke političke transformacije i zahtjeva za mrežu socijalne sigurnosti i, na kraju, moderne države blagostanja. Poremećaj, smatra, ne mora biti na razini industrijske revolucije ili Velike depresije da bi imao ogromne političke reperkusije, kao primjerice gubitak radnih mjesta u SAD-u između 1999. i 2011., nakon što se Kina pridružila međunarodnom trgovinskom sustavu.
– Bilo je pobjednika i gubitnika, a Amerika nije baš dobro kompenzirala gubitnike. To je bio i jedan od razloga izbora Donalda Trumpa, kao i za to da su carine na najvišoj razini od 1930-ih. Razmotrite sada potencijalne posljedice umjetne inteligencije. Umjesto dva milijuna pogođenih ljudi, mogli bismo gledati 200 milijuna – rekao je za NYT Erik Brynjolfsson, direktor Laboratorija za digitalnu ekonomiju na Sveučilištu Stanford. Čak i oni koji vjeruju da smo na putu prema boljem svijetu, misle da će prijelazno razdoblje biti teško.
– Kolač će postati puno veći, ali ako se ne kontrolira, bit će i mnogo povrijeđenih i nesretnih – smatra Brynjolfsson. U Kanadi, Čileu, Japanu, SAD-u i Švicarskoj ljudi već prosvjeduju protiv podatkovnih centara koji pokreću umjetnu inteligenciju, koja je u SAD-u nepopularnija od ICE-a, čiji agenti pucaju na građane.
Budući izbori mogli biti izgubljeni i dobiveni upravo zbog pitanja povezanih s umjetnom inteligencijom. Odluke koje političari, regulatori i tvrtke danas donose utjecat će na to kako će se stvari odvijati u budućnosti. Političari diljem američkog političkog spektra, od demokrata Bernieja Sandersa do frakcija unutar pokreta MAGA, pozivaju na regulaciju. Kako god izgledala tranzicija, vjerojatno će se odvijati mnogo brže od industrijske revolucije, u vremenskom okviru od desetljeća ili dva, a ne stoljeća. Harari je već prije upozoravao na to da je AI egzistencijalna prijetnja politici jer je prva tehnologija koja može generirati ideje te donositi autonomne odluke i manipulirati javnim mnijenjem.•
Umjetna inteligencija da bi funkcionirala mora koristiti velike količine energije megavata dok ljuski mozak samo nekoliko vata dakle umjetna inteligencija je veliki zagađivač koji nam ne treba .