Od 2019. do 2024. ukupni prihodi svih lokalnih jedinica gotovo su se udvostručili, s 3,9 na 6,58 milijardi eura, dok su ukupni rashodi porasli s 4,02 na 6,37 milijardi. Nakon niza godina u kojima su ukupni rashodi premašivali ukupne prihode, u razdoblju od 2022. do 2024. lokalne jedinice u cjelini ostvaruju suficite. Ipak, na razini pojedinačnih općina, gradova i županija i dalje postoje znatna odstupanja, zaključuju u analizi Instituta za javne financije Mihaela Bronić, Katarina Ott, Simona Prijaković, Branko Stanić, Romario Marijanović i Marta Soldić. Gotovo polovica, 47 posto, svih lokalnih jedinica lani je ostvarila deficite, među njima najviše gradovi Split (11,5 milijuna eura), Samobor (7,2 mil.), Zaprešić (6 mil.) i Dugo Selo (5,8 mil.), a po stanovniku općine Ribnik (2076 eura), Sveti Lovreč (1001 eura), Zrinski Topolovac (910 eura) i Hrvatska Kostajnica (887 eura).
Analiza pokazuje snažan rast ukupnih prihoda i rashoda, ali i dalje upućuje na izrazite razlike u financijskom položaju lokalnih jedinica, osobito povezane s njihovim geografskim položajem, brojem stanovnika i vrstom jedinice. Posebno snažan rast ukupnih prihoda i rashoda od čak 26 posto zabilježen je, napominju, 2023. godine, vjerojatno posljedica kombinacije više čimbenika, poput rasta visine i mase plaća, poreznih promjena te pojačanoga korištenja sredstava EU i ulaganja u kapitalne projekte financirane tim sredstvima. Rast prihoda i rashoda 2024. donekle se usporava, no njihove su razine znatno više nego prije pandemije, što upućuje na trajno povećanje fiskalne aktivnosti lokalnih jedinica. – Na takva kretanja utjecale su promjene u poreznom sustavu, rast plaća i zaposlenosti te visoka inflacija, a dodatni poticaj dao je snažan, ali vjerojatno vremenski ograničen priljev sredstava iz Europske unije, uključujući NextGenerationEU – ističu. Analiza potvrđuje i snažan utjecaj geografskog položaja na financijsko stanje lokalnih jedinica, pa tako općine i gradovi na obali u prosjeku ostvaruju znatno više prihode po stanovniku od onih u kontinentalnim dijelovima Hrvatske.
– Među lokalnim jedinicama s najvišim prihodima po stanovniku velika većina nalazi se uz obalu, dok kontinentalne jedinice s visokim prihodima po stanovniku poput Petrinje i Gline, i taj rezultat najčešće duguju iznimno visokim iznosima pomoći, primjerice za obnovu nakon potresa. I ova analiza, kao i sve prethodne, upućuje na snažan utjecaj geografskoga položaja, posebno smještaja uz more, na financijsko stanje općina i gradova. Od devet općina koje su 2024. ostvarile ukupan prihod po stanovniku viši od 3000 eura, samo se dvije nalaze u kontinentalnim županijama – Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj i Majur u Sisačko-moslavačkoj, a jedini je grad s ukupnim prihodom po stanovniku višim od 3000 eura Novalja. Ostalih osam općina je uz more – Kolan, Karlobag, Zadvarje, Povljana, Funtana-Fontane, Tar-Vabriga-Torre-Abrega i Milna. Među općinama s ukupnim prihodima po stanovniku višima od 2000 eura više od 70 posto smješteno je na obali, a među 18 gradova s ukupnim prihodima po stanovniku višima od 2000 eura samo tri – Petrinja, Zagreb i Glina, nisu smještena na obali. Najviše ukupne prihode prošle godine imali su Medulin (18,5 mil. eura) i Viškovo (15,5 mil.), a najniže Civljane (0,3 mil.), Zažablje i Ribnik (0,4 mil.).
Najviše ukupne prihode po stanovniku lani su imali Kolan i Karlobag (iznad 3600 eura), a najniže Proložac (583 eura) i Petrovsko (619 eura). Ukupne prihode po stanovniku niže od 700 eura 2023. imale su čak 102 općine, a prošle godine samo njih 17. Ukupne prihode po stanovniku niže od 700 eura lani je među gradovima imao samo Sinj (648 eura). Šezdeset gradova imalo je ukupne prihode manje od deset milijuna eura. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 55 općina ima manje od tisuću stanovnika, najmanje su Civljane (148) i Lanišće (259), dok više od polovice gradova ima manje od 10.000 stanovnika. Najmanji su Komiža (1437) i Vrlika (1648). Najviše stanovnika imaju općine Viškovo (17.005) i Podstrana (11.825) te gradovi Zagreb (777.359) i Split (158.636). Nešto više od polovice (53%) svih lokalnih jedinica prošle godine imalo je uravnotežen proračun ili su ostvarile suficit. Najviše su suficite ostvarili Grad Zagreb (123,3 milijuna eura), Zagrebačka županija (16,1 milijuna eura), Splitsko-dalmatinska županija (15,7 milijuna eura) i grad Rijeka (14,7 mil. eura), a po stanovniku općine Majur (1669 eura), Hrvatska Dubica (1275 eura), Funtana-Fontane (1258 eura) i Kula Norinska (1149 eura).