Broj oboljelih od sepse u Hrvatskoj više se nego udvostručio u posljednjih desetak godina: porastao je za više od 110% i dosegnuo incidenciju od 220,7 oboljelih na 100 000 stanovnika. Time se povećao i broj umrlih zbog sepse, stanja koje je moguće spriječiti i liječiti ako se na vrijeme prepozna, upozorili su liječnici u KBC Rijeka, gdje je danas u povodu Svjetskog dana sepse, Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR) sa svojim stručnim društvom predstavila javnozdravstvenu akciju "SOS sepsa – Akcija za spas života". U svijetu godišnje od ovog ozbiljnog stanja oboli oko 49 milijuna ljudi a umre ih više od 11 milijuna. Svaka peta smrt povezana je sa sepsom – "tihim ubojicom” koji svake godine uzrokuje smrt više ljudi nego rak dojke, rak debelog crijeva te HIV i sida zajedno.
Prema objavljenim podacima sepsa je najčešći neposredni uzrok smrti u bolnicama, od kojih 75% slučajeva dolazi izvan bolnice, a se samo manji dio razvija u bolnici. "Svi slučajevi liječe se kao hitno stanje, a ovisno o tome kako se očituje liječenje se provodi na bolničkim odjelima ili jedinicama intenzivnog liječenja. Nažalost, o tome ovisi i ishod liječenja pa tako oko 27% liječenih na odjelima i oko 42% liječenih u jedinicama intenzivnog liječenja umre od posljedica sepse", prenose iz UPUZ-a podatke o kojima su u riječkom KBC-u govorili ravnatelj prof. Alen Ružić i prof. Višnja Ivančan, predsjednica Hrvatskog društva za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu.
Smrtnost je često povezana s neoptimalnom kvalitetom skrbi, neodgovarajućom zdravstvenom infrastrukturom, lošim mjerama za prevenciju infekcije, kasnom dijagnozom i neprikladnim kliničkim liječenjem. Posebno su ugrožene rizične skupine poput starijih osoba, pogotovo onih s kroničnim bolestima, imunokompromitiranih, djeca mlađa od pet godina te trudnice i rodilje. Povećanju slučajeva sepse pridonosi i dio bolnički liječenih osoba koje razvijaju sepsu kao komplikaciju povezanu sa zdravstvenom skrbi. Kod njih se sepsa pojavljuje zbog invazivnih i složenih terapijskih postupaka koji se primjenjuju u liječenju te zbog porasta otpornosti na antimikrobne lijekove što dodatno komplicira zbrinjavanje sepse i negativno pridonosi stopi smrtnosti.
Koliko sepsa opterećuje hrvatski bolnički sustav govore pokazatelji prema kojima je sepsa u 2010. godini činila manje od 1% svih hospitalizacija, u 2023. godini taj je udio dosegnuo gotovo 2%. Uz to, slučajevi sepse povećali su udio u sveukupnom broju dana ležanja u bolnici, što govori o prosječno dugotrajnijem liječenju tih bolesnika. Kako najviše pogađa starije osobe, na ljestvici vodećih dijagnoza u bolničkom pobolu starijih osoba sepsa je na trećemu mjestu za 2023. godinu, što je golem porast u usporedbi s 2012. godinom kada je bila na petnaestome mjestu. U 2022. godini evidentirani bolnički troškovi liječenja sepse u Hrvatskoj iznosili su više od 17 milijuna eura, a procjenjuje se da je stvarni trošak veći od 20 milijuna eura.
S obzirom da je broj oboljelih od sepse u porastu, a posljedično smrtnost i troškovi liječenja. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi podići svijest o sepsi kao jednom od vodećih uzroka smrtnosti u bolnicama te potaknuti njeno pravodobno prepoznavanje i liječenje. "Pravodobna reakcija, prikladna organizacija zdravstvene skrbi, standardizirani protokoli dijagnostike i liječenja te edukacija zdravstvenih djelatnika i opće javnosti mogu spasiti tisuće života na godinu te znatno smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava", poručuju iz UPUZ-a.
Kampanjom žele potaknuti zdravstveni sustav na uvođenje nacionalnih smjernica i provedbu jedinstvenih protokola za sepsu te osigurati donošenje Akcijskog plana za sepsu, educirati zdravstvene djelatnike u bolnicama o ranom prepoznavanju sepse i pravodobnom liječenju, senzibilizirati javnost i donositelje odluka o ozbiljnosti problema te pokazati da ulaganje u prevenciju i bolju organizaciju skrbi omogućuje brzu reakciju i znači ulaganje u spašavanje ljudskih života i smanjenje troškova zdravstvenog sustava.