Trump pojačao 'armadu', zaprijetio scenarijem Venezuele i dao tri uvjeta

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je jučer pozvao Iran da postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama, upozorivši da će, ako do toga ne dođe, sljedeći vojni udar na Islamsku Republiku biti „mnogo gori“ od prethodnih. U poruci objavljenoj na svojoj društvenoj mreži Truth Social Trump je iznio niz prijetnji i upozorenja, nastojeći istodobno demonstrirati američku vojnu nadmoć i ostaviti otvorena vrata za pregovore. Naveo je da se prema Iranu kreće „ogromna armada“, koja se, kako je naglasio, pomiče velikom brzinom, snagom, entuzijazmom i nepokolebljivom odlučnošću.

Prema njegovim riječima, riječ je o znatno većoj pomorskoj formaciji nego onoj koja je ranije bila raspoređena u blizini Venezuele, a predvodi je nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln. Trump pritom inzistira na tri temeljna uvjeta za početak pregovora s Iranom: potpunom rješavanju pitanja obogaćenog urana, značajnom smanjenju zaliha projektila dugog dometa te prekidu potpore snagama i skupinama koje Washington smatra iranskim posrednicima u regiji. Teheran je u nekoliko navrata odbio Trumpov ultimatum, poručujući da neće pristati na pregovore pod prijetnjom vojne sile i jednostranih uvjeta.

Trump je u svojoj poruci dodatno naglasio da su Sjedinjene Države, kao i u slučaju Venezuele, spremne, voljne i sposobne brzo i snažno provesti svoju misiju ako to bude potrebno. Istodobno je ponovio da Washington i dalje priželjkuje diplomatsko rješenje te pozvao Teheran da, kako je rekao, bez odgode sjedne za pregovarački stol i ispregovara „pošten i pravedan sporazum“, posebno naglašavajući da takav dogovor mora isključivati iransko posjedovanje nuklearnog oružja.

„Vrijeme istječe. Ovo je zaista ključno“, poručio je Trump, podsjetivši da je odbijanje dogovora u prošlosti već dovelo do vojne operacije koju je nazvao „Ponoćni čekić“, tvrdeći da je ona prouzročila masovno razaranje u Iranu. U tom kontekstu upozorio je da bi svaki sljedeći napad bio znatno razorniji te pozvao iransko vodstvo da ne dopusti ponavljanje takvog scenarija.

Dan ranije Trump je u govoru potvrdio da se još jedna velika američka flota kreće prema Iranu, izrazivši nadu da će Teheran ipak postići dogovor s Washingtonom. U istom razdoblju udarna skupina američke mornarice, predvođena nosačem zrakoplova, već je bila raspoređena na Bliskom istoku. Iran je pritom poručio da će odgovoriti na svaki eventualni napad, dok je Trump istodobno nastavio javno izražavati uvjerenje da Islamska Republika, unatoč oštroj retorici, i dalje traži dijalog.

Na prijetnje koje su posljednjih dana stizale iz Irana reagirao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, jasno ističući da se njegove poruke odnose isključivo na iranske najave mogućih napada, a ne na izjave američkog predsjednika. Netanyahu je poručio da će Izrael uzvratiti u slučaju iranskog napada te upozorio da bi se Islamska Republika u tom slučaju suočila sa silom kakvu nikada nije iskusila. „Ako Iran napravi tešku grešku napadajući Izrael, odgovorit ćemo silom kakvu Iran nikada nije vidio“, rekao je Netanyahu, naglašavajući da Izrael situaciju promatra kroz prizmu vlastite nacionalne sigurnosti i odvraćanja.

S druge strane, iranski vojni i politički dužnosnici nastavili su slati oštre poruke upozorenja. Mohammada Akbarzadeha,  zamjenik zapovjednika mornarice Korpusa islamske revolucionarne garde, koji je izjavio da Iran susjedne zemlje smatra prijateljima, ali da će svaka država čiji se teritorij, zračni prostor ili teritorijalne vode koriste protiv Irana biti tretirana kao neprijateljska. Isto tako glasnogovornika Revolucionarne garde Alija Mohammada Naeinija, koji je upozorio da bi američki nosač zrakoplova postao legitimna meta ako bi pogriješio i ušao u iranske teritorijalne vode. Novine Javan izvijestile su da je Iran spreman za odgovor velikih razmjera te da razmatra mogućnost preuzimanja kontrole nad Hormuškim tjesnacem, jednim od najvažnijih svjetskih plovnih putova za opskrbu energijom.

U središtu Teherana, na trgu Enghelab, u međuvremenu je postavljen novi antiamerički billboard koji prikazuje uništavanje američkog nosača zrakoplova. Napetosti su dodatno pojačane nakon što je Iran u srijedu pogubio muškarca optuženog za špijunažu u korist Izraela. Iranska novinska agencija Mizan izvijestila je da je Hamid Reza Sabet Esmailipour, uhićen krajem travnja 2025., obješen nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu zbog obavještajne suradnje s Mossadom i prijenosa povjerljivih informacija. Broj pogubljenja Iranaca osuđenih za špijunažu za Izrael znatno se povećao od prošle godine, nakon izravnog sukoba regionalnih protivnika u lipnju, kada su izraelske i američke snage izvele napade na iranska nuklearna postrojenja. U takvom ozračju dva najveća američka saveznika u Zaljevu,

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, jasno su povukli crvene linije. Poručili su da neće sudjelovati ni izravno ni neizravno u bilo kakvoj vojnoj konfrontaciji s Iranom. Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman naglasio je da Rijad neće dopustiti korištenje svog zračnog prostora, teritorija, vojnih baza niti logističkih kapaciteta za napade na Islamsku Republiku Iran, bez obzira na to dolaze li takve operacije od Sjedinjenih Država, Izraela ili bilo kojeg drugog aktera. Istu poziciju službeno su potvrdili i Ujedinjeni Arapski Emirati, poručivši da neće dozvoliti korištenje svojeg zračnog prostora, teritorija, teritorijalnih voda niti pružati logističku potporu za neprijateljske vojne operacije protiv Irana.

Zajedničkom porukom Rijad i Abu Dhabi jasno daju do znanja da ne žele biti platforma za eskalaciju rata u Zaljevu te da regionalna stabilnost ima prednost čak i pred pritiscima najbližih zapadnih saveznika.Unatoč prijetnjama, Trump je i dalje javno izražavao uvjerenje da Iran traži dijalog i nastoji izbjeći izravni sukob. U intervjuu za Axios naglasio je da Sjedinjene Države raspolažu većom flotom u blizini Irana nego što je ranije bila raspoređena kod Venezuele, ističući pritom da, unatoč vojnoj spremnosti, Teheran želi postići dogovor i da je više puta kontaktirao američku stranu kako bi započeo pregovore. Time je Trump nastojao prenijeti mješavinu odlučnosti i otvorenosti za diplomaciju, pokazujući da je Washington spreman za sve scenarije – od vojnog udara do pregovora.

Axios je također izvijestio da je Trump odbio javno raspravljati o konkretnim opcijama koje mu je predstavio njegov tim za nacionalnu sigurnost. Analitičari su istaknuli da te opcije uključuju vojne udare na iranske strateške instalacije, kao i ciljana uklanjanja ključnih vođa režima, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, što bi bio dio šireg napora za slabljenje ili eventualno rušenje vlasti uspostavljene Islamskom revolucijom 1979. godine.

New York Times je izvijestio da je Trump primio više američkih obavještajnih izvješća koja ukazuju na slabljenje pozicije iranske vlade, pad njezina utjecaja na ključne institucije i rastuću ranjivost režima. Unatoč oštrijoj retorici i sve intenzivnijim vojnim manevrima, prema iranskim izvorima, komunikacijski kanal između iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija i američkog izaslanika Stevea Wittkopfa i dalje ostaje otvoren, što sugerira da obje strane nastoje održati barem minimalnu liniju diplomatskog kontakta u napetom i nepredvidivom regionalnom okruženju.