Trump objavio zastrašujuću prijetnju: ‘Noćas će nestati cijela jedna civilizacija’

“Cijela jedna civilizacija večeras bi mogla nestati i nikada se više neće vratiti. Ne želim da se to dogodi, ali vrlo je moguće. Ipak, sada kada smo suočeni s potpunom promjenom režima, u kojoj bi mogli prevladati drukčiji, razumniji i manje radikalizirani umovi, možda se može dogoditi nešto revolucionarno dobro – tko zna? Saznat ćemo večeras, u jednome od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj povijesti svijeta”, poručio je američki predsjednik Donald Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social, uputivši oštru poruku Iranu.

Najrječitiji među odgovorima bio je onaj iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana, koji se izravno obratio Donaldu Trumpu: ”Dok ste vi u kamenom dobu još živjeli u špiljama tražeći vatru, mi smo već bili ugravirali odredbe o ljudskim pravima na Kirov cilindar.” Suočen s istekom američkog roka, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je da se 14 milijuna Iranaca, pa i on sam, dobrovoljno prijavilo da je spremno žrtvovati svoje živote u mogućem američko-izraelskom ratu. Poruku je objavio na platformi X, neposredno prije ultimatuma koji je postavio Donald Trump zaprijetivši napadima ako Iran ne prepusti kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. “I ja sam bio, jesam i ostat ću spreman žrtvovati svoj život za Iran”, poručio je. Analitičari smatraju da je brojka od 14 milijuna, u zemlji od oko 90 milijuna stanovnika, prije svega politička poruka odvraćanja, a ne realan pokazatelj mobilizacije.

Pritom je poručio da Iran ima vlastitu tisućljetnu povijest i civilizaciju te da mu to nitko ne može oduzeti, ni Trump, ni bilo koja druga sila. Američki kongresnik Don Burr prijetnje predsjednika Donalda Trumpa opisao je kao “sve luđe”, poručivši mu da ne zna kako završiti svoj “katastrofalni rat” te zato poseže za takvim izjavama. Pozvao je republikance da se vrate u Washington i podrže rezoluciju o ratnim ovlastima kako bi se “zaustavilo ovo ludilo”. Kongresnik Jim McGovern izjavio je da je Trump “mentalno nestabilan, bolestan i nesposoban voditi”, dok je kongresnica Yasmin Ansari upozorila da predsjednik “eskalira destruktivni i ilegalni rat” te da time prijeti počinjenjem ozbiljnih ratnih zločina.

Unatoč tomu što ultimatum koji je dao američki predsjednik Donald Trump još nije formalno istekao, SAD i Izrael već su započeli napade na ključnu infrastrukturu u Iranu. Time je kriza ušla u novu, izuzetno opasnu fazu otvorene vojne eskalacije koja prijeti prerasti u širi regionalni, pa i globalni sukob. Iranski mediji izvijestili su da su napadi bili usmjereni na otok Kharg na jugu zemlje te na prometni most na sjeverozapadu Irana. Na otoku Khargu odjeknule su snažne eksplozije, dok je autocesta Tabriz – Teheran zatvorena u oba smjera nakon udara na ključni most. Zamjenik guvernera Qoma potvrdio je da je “neprijatelj nedavno ciljao jedan od komunikacijskih mostova izvan grada”, čime se potvrđuje da su mete bili vitalni infrastrukturni objekti važni za funkcioniranje države.

U tom kontekstu oglasila se i Iranska revolucionarna garda, koja je uputila ozbiljne prijetnje SAD-u i njihovim saveznicima. Poručili su da američki čelnici “nemaju sposobnost procijeniti koja će se ključna sredstva naći u dometu” te da će se odgovor “proširiti izvan regije” ako se prijeđu iranske crvene linije. Time se otvara mogućnost napada na američke interese i saveznike diljem Bliskog istoka, ali i šire. Također su najavili moguće širenje sukoba uz upozorenja da bi i tjesnac Bab el-Mandeb mogli zatvoriti hutisti, što bi dodatno destabiliziralo pomorske rute. Retorika je dodatno zaoštrena putem poruka agencije Fars, prema kojima Revolucionarna garda upozorava regionalne partnere SAD-a da je gotovo s dosadašnjom suzdržanošću. Naglašavaju da su dosad pomno birali ciljeve radi dobrosusjedskih odnosa, ali da ti faktori više ne vrijede. Takva poruka implicira mogućnost širenja sukoba i na države koje surađuju sa SAD-om, uključujući energetske i vojne ciljeve u Perzijskom zaljevu. Posebnu stratešku važnost ima napad na otok Kharg, koji je središnja točka iranskog izvoza nafte kroz koju prolazi oko 90 posto izvoza energenata. Riječ je o infrastrukturno gustoj i logistički ključnoj lokaciji, čiji bi poremećaj imao izravan utjecaj na globalno tržište energije.

Iz Washingtona dolaze dodatne poruke koje potvrđuju mogućnost šire operacije, uključujući potencijalne udare na strateške ciljeve i moguće kopnene operacije. S druge strane, Iran poručuje da neće oklijevati odgovoriti na napade na civilnu infrastrukturu te da bi mogao uzvratiti udarima na infrastrukturu SAD-a i njihovih partnera, uključujući energetske objekte u regiji. U međuvremenu, situacija se na terenu dodatno zaoštrila. Iran je projektilima i dronovima, osim Izraela, napao gotovo sve zemlje Zaljeva te pogodio i najveći industrijski kompleks u Saudijskoj Arabiji, čime je otvoreno novo žarište u ionako nestabilnoj regiji. Taj potez predstavlja ne samo vojnu eskalaciju nego i izravan udar na globalnu energetsku infrastrukturu, s mogućim posljedicama za svjetska tržišta nafte.

U toj složenoj geopolitičkoj situaciji ključnu ulogu ima izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji, prema pisanju američkog portala Axios, pokušava odgovoriti Trumpa od ideje primirja s Iranom. Netanyahu zagovara odlučniji vojni pristup smatrajući da bi kompromis mogao ojačati iransku poziciju u regiji. S druge strane, postoje signali da bi Trump mogao ponovno odgoditi ultimatum ako Iran pokaže spremnost na dijalog, što bi bilo u skladu s njegovim pristupom kombiniranja pritiska i otvaranja pregovaračkog prostora. Istodobno, iranske su vlasti pozvale građane na dodatne mjere opreza te mobilizaciju oko ključne infrastrukture, uključujući formiranje “živih lanaca” oko elektrana, što pokazuje pripreme za najgori scenarij. Oči svijeta uprte su u Trumpovu odluku i pitanje hoće li doći do eskalacije ili deeskalacije. Iako Hormuški tjesnac u početku nije bio u fokusu, danas je dio šireg spektra scenarija, dok energetske rute ostaju ključne točke potencijalne globalne eskalacije.