Autentičnost u kuhinji se isplati, i to reputacijski i financijski, pokazalo je istraživanje, među više od tri tiusće turista iz Njemačke, Poljske, Mađarske, Italije i Slovenije, u kojemu je čak 57 posto ispitanika reklo da je spremno platiti više za autentično gastro-iskustvo. Na pitanje, pak, da navedu tri zemlje Mediterana koje vežu uz dobru gastronomsku ponudu, Hrvatsku svrstavaju na drugo mjesto, iza Italije, a ispred Španjolske i Grčke. No, Italija je zasad bez premca. Domovinu pize i raznih tjestetina na prvo mjesto po dobroj gastro ponudi rangira čak 52 posto ispitanika, dok Hrvatskoj na drugoj poziciji glas daje 13 posto anketiranih. Domaća gastronomija za sobom je, što je zanimljivo, ostavila španjolsku kuhinju koja je dobila glasove 11 posto ispitanih, te Grčku s devet posto glasova Rezultati istraživanja među stranim turistima, koje je prošli mjesec provela agencija Improve za Mastercard, danas su predstavljeni na Danima turizma u Dubrovniku tijekom panela Hrvatske gospodarske komore 'Što turist danas traži, a Hrvatska (još) ne servira?'.
Također, istraživanje je pokazalo da je svijest o hrvatskoj gastronomiji na tržištu kod 40 posto ispitanih putnika osrednja, isto toliko ih smatra da o njoj ne znaju gotovo ništa, dok je 20 posto ispitanih reklo da našu gastronomiju poznaju poprilično ili čak i vrlo dobro. Pri tom, Slovenci su značajno više od prosjeka informirani o našoj gastronomskoj ponudi i svaki treći se izjašnjava da je poznaje prilično i vrlo dobro. Za razliku, više nego svaki drugi Mađar i Talijan kaže da je nedovoljno ili loše informiran o hrvatskoj kuhinji. Istovremeno, Istraživanje je potvrdio i tezu da su najmoćniji promotori sami turisti, jer su preporuka prijatelja, obitelji i osobno iskustvo pokazuju kao daleko najvažniji izvori informacija, ispred društvenenih mreža i medija.
- Hrvatska još uvijek razvija svoj gastronomski brend, što pokazuje i danas predstavljeno istraživanje. Lovimo korak za turističkim velesilama, ali imamo mnoge adute od kojih sami gosti ističu kvalitetu namirnica i bogatstvo autentičnih jela. Veliki iskorak na tom putu – potvrđuju i gosti – bila bi objava nacionalne kulinarske karte autentičnih, tradicijskih jela i regionalnih specijaliteta kao i priča koje stoje iza jela, vina i ljudi. Autentičnost je i jedno od najvažnijih obilježja premium turizma čijem razvoju će doprinos dati projekt Uplift - prijatelj hrvatske kuhinje, definiranjem jela koja najbolje predstavljaju kulinarski imidž naših regija", poručila je Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam HGK.
Inače, projekt "Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje" definirat će, standardizirati i predstaviti gastronomske identitete regija te objaviti Manifest hrvatske kuhinje. Svaka godina projekta posvećena je jednoj regiji, a u prvoj sezoni radna skupina iskusnih chefova standardizira recepte za šest dalmatinskih jela: crni rižoto, riblju juhu, mariniranu ribu, brudet, ribu s gradela i blitvu te pašticadu s njokima. Projekt je uz HGK podržalo i Ministarstvo turizma i sporta.
- Naš projekt Uplift već petu godinu podupire male poduzetnike u turizmu, a sada, kroz ovu kulinarsku granu putem partnerstava i istraživanja, želimo osnažiti i ono po čemu nas gosti najviše pamte, a to je gastronomija. Stvaramo prvi Manifest hrvatske kuhinje, nacionalni standard koji daje jasnoću, vjerodostojnost i kontinuitet u predstavljanju hrvatske gastronomije, čime se domaćim ugostiteljima, edukatorima i institucijama daje alat za razvoj ponude, a Hrvatskoj snažan temelj za brendiranje kao autentične i cjelogodišnje gastro destinacije - istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
Gastronomska ponuda sve češće postaje razlog dolaska gostiju u Hrvatsku. Gotovo svaki peti gost navodi hranu kao jedan od ključnih motiva za putovanje. K tome, većini ispitanika iz Mastercardova istraživanja je hrvatska gastronomska ponuda bila u skladu s očekivanjima (59 posto), a čak je oko jedna trećina njih (29 posto) bila ugodno iznenađena. - Najveći hrvatski gastronomski adut je mala boutique proizvodnja, autohtoni proizvodi koje gosti često nalaze na samom pragu domaćina, pretežito malih OPG-ova. U skladu s time, adut su nam i autentični restorani s kratkim lancima opskrbe i tradicionalnim tehnikama pripravljanja hrane, kao što su gradele ili peka - ističe Marin Medak, chef u restoranu RougeMarin.
Gastronomija je svakom četvrtom ispitaniku najistaknutiji interes na putovanjima. Dvije trećine ispitanika cijenu ističu kao glavni faktor kod odabira destinacije, dok na hranu i piće izdvajaju 20 do 40 posto svog planiranog budžeta za putovanje. Tek je jedna petina ispitanika rekla da našu gastronomiju poznaje poprilično ili vrlo dobro. - Komparativna prednost naše kuhinje prvenstveno je u predstavljanju tradicije jer ona je temelj svake kuhinje i s njom se valja ponositi, kao što to rade svi u našem okruženju. Prednost bi nam trebala biti i kvalitetne namirnice izvornijeg i boljeg okusa od masovno uvezenih, ali moramo ih znati prezentirati. Upravo prezentacija što, od čega i kako se kuha jedna je od većih boljki domaćeg kulinarstva. Zato je Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje projekt koji nastoji riješiti postojeće probleme i unaprijedit profesionalno kulinarstvo - kaže Radovan Marčić, gastrokritičar.