16 GODINA BIO OBAVJEŠTAJAC

Streloviti uspon Vladimira Putina: Kako je preko tajnih operacija KGB-a postao najmoćniji čovjek Rusije

Foto: Sergei Bobylyov/REUTERS
Russian President Putin observes Zapad-2025 military exercises in Nizhny Novgorod region
Foto: MIKHAIL METZEL/REUTERS
Russian President Putin observes Zapad-2025 military exercises in Nizhny Novgorod region
Foto: MIKHAIL METZEL/REUTERS
Russian President Putin delivers his New Year's address to the nation
Foto: Ramil Sitdikov/REUTERS
Russian President Vladimir Putin chairs a meeting in Moscow
Foto: Alexander Kazakov/REUTERS
Russia's President Putin hosts Malaysia's King Sultan Ibrahim for talks in St Petersburg
Foto: ALEXEI DANICHEV/REUTERS
Russian President Putin visits WW2 memorial in St Petersburg
Foto: MAXIM SHIPENKOV/REUTERS
Russian President Putin to meet Syrian President al-Sharaa
Foto: MAXIM SHIPENKOV/REUTERS
Russian President Putin to meet UAE President Sheikh Mohammed bin Zayed Al Nahyan
01.02.2026.
u 19:07
Nakon povratka u rodni grad, Putin se priključio gradskoj administraciji pod vodstvom Sobčaka
Pogledaj originalni članak

Vladimir Vladimirovič Putin, čovjek koji je obilježio svjetsku politiku posljednjih četvrt stoljeća, rođen je 7. listopada 1952. u tadašnjem Lenjingradu. Njegovo je djetinjstvo bilo je prožeto sjenama Drugog svjetskog rata, a odrastao je u skromnoj radničkoj obitelji, što ga je naučilo izdržljivosti i snalažljivosti, osobinama koje će kasnije definirati njegov politički stil. Već kao dječak, Putin je pokazivao natjecateljski duh te je trenirao borilačke vještine. Gajio je ljubav i prema knjigama te jezicima, što ga je dovelo do studija prava na Lenjingradskom državnom sveučilištu gdje je diplomirao 1975. godine. Tamo se prvi put susreo s Anatolijem Sobčakom, čovjekom koji će kasnije odigrati važnu ulogu u njegovoj političkoj karijeri.

Putinov profesionalni put započeo je u KGB-u, sovjetskoj tajnoj službi. Šesnaest godina radio je kao obavještajac, od čega pet u Njemačkoj gdje je usavršavao njemački jezik i upoznao svijet špijunaže izbliza. U jesen 1989., dok se Berlinski zid rušio, Putin je u Dresdenu spašavao tajne arhive od demonstranata, što je kasnije opisao kao jednu od najnapetijih noći svog života. Stigao je do čina potpukovnika, a potom 1991. napustio službu.

Nakon povratka u rodni grad, Putin se priključio gradskoj administraciji pod vodstvom Sobčaka. Dok je radio na privlačenju stranih investicija i izgradnji međunarodnih veza, stekao je reputaciju pouzdanog, ali i odlučnog birokrata. Godine 1996. seli u Moskvu i tada započinje njegov streloviti uspon. Bio je zamjenik šefa predsjedničke administracije, direktor Federalne sigurnosne službe (FSB) i tajnik Vijeća sigurnosti Rusije. Prekretnica se dogodila i 1999. godine kada ga je Boris Jeljcin, tadašnji predsjednik, imenovao premijerom. Rusija je tada bila ekonomski slaba, politički nestabilna, izložena terorizmu i separatizmu. Putin se brzo nametnuo kao čuvar reda i zakona, odlučan u borbi protiv separatista i korupcije.

Nakon što je Jeljcin podnio ostavku, Putin je postao vršitelj dužnosti predsjednika. U svibnju 2000. pobijedio je na izborima, a njegova je era počela gospodarskim oporavkom. Zahvaljujući rastu cijena nafte i plina, rusko gospodarstvo zabilježilo je rast, a milijuni ljudi izašli su iz siromaštva. Putin je iskoristio povoljnu klimu za konsolidaciju vlasti - pojačao je kontrolu nad medijima, suzbio moć oligarha te postavio temelje za sustav u kojem predsjednik ima zadnju riječ u svim pitanjima. No, njegov stil vladanja naišao je na kritike sa Zapada. Optuživali su ga za autoritarizam, gušenje političke oporbe i slobode medija te korupciju.

U Rusiji su ga, međutim, mnogi vidjeli kao lidera koji je spasio državu od raspada. Što se tiče njegova privatnog života, u velikoj je mjeri obavijen velom tajne. Poznato je da je bio oženjen Ljudmilom Putinom s kojom ima dvije kćeri, a mediji često nagađaju o njegovoj vezi s bivšom gimnastičarkom Alinom Kabajevom.

Posljednjih desetak godina, Putinovu vladavinu obilježile su aneksija Krima 2014., vojne intervencije u Siriji, sve veći sukob sa Zapadom te invazija Ukrajine 2022. godine. Putin Rusiju pozicionira kao globalnu silu, često u suprotnosti s interesima SAD-a i Europske unije. Međutim, cijena takve politike su međunarodne sankcije, gospodarska stagnacija i sve veća izolacija. Godine 2021., Putin je potpisao ustavne amandmane koji mu omogućuju da se kandidira za još dva mandata, potencijalno ostajući na vlasti do 2036. godine.

Video

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.