Što nas čeka ako ove godine nastupi najsnažniji El Niño ikada: 'Svjedočit ćemo vremenskim nepogodama kakve nismo vidjeli'

Klimatolozi upozoravaju da bi najsnažniji El Niño u povijesti mogao nastupiti kasnije ove godine, ali ističu da to "nije razlog za paniku". Znanstvenici predviđaju najjači vremenski obrazac El Niño ikada zabilježen, pri čemu klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem dodatno pogoršavaju njegove učinke. "Mislim da ćemo svjedočiti vremenskim nepogodama kakve nismo vidjeli u modernoj povijesti", upozorava za Euronews Jeff Berardelli, glavni meteorolog i stručnjak za klimu na postaji WFLA-TV u Tampi na Floridi. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), od sredine godine očekuje se razvoj fenomena El Niño, koji bi mogao utjecati na rast globalnih temperatura i promjene u obrascima oborina diljem svijeta. Iako klimatski modeli upućuju na mogućnost snažnog El Niña, iz WMO-a upozoravaju da su prognoze u proljetnom razdoblju manje pouzdane i podložnije odstupanjima.

El Niño (španjolski za "dječak") prirodni je klimatski fenomen u kojem su temperature površine mora u ekvatorijalnom Pacifiku toplije od prosjeka. To zatim mijenja vremenske obrasce diljem svijeta. Njegov pandan, La Niña, obilježen je vodama koje su hladnije od prosjeka. Berardelli objašnjava da El Niño u suštini preraspodjeljuje toplinu na Zemlji. Trenutačno se toplina ispod površine Pacifika kreće prema istoku preko oceana i uzdiže se prema površini iz dubokih voda, što su početne faze El Niña. Globalno izvješće WMO-a o sezonskoj klimi pokazuje da temperature površine mora ubrzano rastu. Postoji visoka vjerojatnost početka El Niña, nakon čega slijedi daljnje jačanje u mjesecima koji dolaze, tvrdi Wilfran Moufouma Okia, voditelj odjela za predviđanje klime u WMO-u. El Niño se obično javlja svake dvije do sedam godina i traje oko devet do 12 mjeseci.

Čini se da prediktivni modeli imaju pravo, kaže Daniel Swain, klimatolog s Kalifornijskog instituta za vodne resurse. To je zato što su volumen i intenzitet anomalija tople vode ispod površine – ili impulsi neobično tople vode koji su ključni dio fizike El Niña – veliki otprilike kao najviši zabilježeni u povijesti. Najnajsnažniji događaji obično se nazivaju "super El Niño", iako se tim terminom ne koristi američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA).

Analiza "Zero Carbon Analytics" procjenjuje vjerojatnost pojave El Niña između svibnja i srpnja 2026. na 61 posto, navodeći da "neki modeli predviđaju mogućnost vrlo snažnog El Niña". Također dodaju: "Učestalost ekstremnih događaja El Niño i La Niña porasla je od 1950-ih. Neke projekcije sugeriraju udvostručenje ekstremnih El Niño događaja s daljnjim rastom globalnih temperatura." Ako Pacifik otpusti veliku količinu topline, to dodatno opterećuje klimatski sustav i stvara kaos u vremenskim prilikama, objašnjava Berardelli. S više topline dolaze jači toplinski valovi i pogoršanje suša u nekim područjima, ali i više vlage u zraku koja dovodi do intenzivnijih poplava. El Niño također suzbija sezonu uragana na Atlantiku jer tolika toplina u Pacifiku nadvladava Atlantik, dodaje Berardelli. Mjesta poput Kariba bit će izrazito suha ovog ljeta i vjerojatno će imati manje tropskih sustava, upozorava.

Godina 2026. je već izvanredna godina po ekstremnim vremenskim prilikama potaknutim klimatskim promjenama, pri čemu WMO upozorava da je planet "izvan ravnoteže više nego ikada u zabilježenoj povijesti". Od početka ove godine šumski požari progutali su više od 150 milijuna hektara diljem svijeta – dvostruko više nego u istom razdoblju 2024. godine. Snažan El Niño "može imati golem utjecaj na rizik od šumskih požara kasnije tijekom godine", kaže dr. Theodore Keeping s Imperial Collegea u Londonu. "Iako se u mnogim dijelovima svijeta globalna sezona požara tek treba zahuktati, ovaj brzi početak u kombinaciji s prognoziranim El Niñom znači da bismo mogli gledati u posebno tešku požarnu godinu." Šumski požari ne ubijaju samo u trenutku izbijanja; oni utječu na kvalitetu zraka stotinama kilometara uokolo, što dovodi do različitih zdravstvenih problema. Primjerice, australski šumski požari 2019. usmrtili su 33 osobe, ali je dim prouzročio 417 dodatnih smrtnih slučajeva i tisuće hospitalizacija u idućih šest mjeseci. Oko 12 posto globalne smrtnosti prouzročene finim česticama iz požara u 2010-ima pripisano je klimatskim promjenama.

El Niño ima globalne posljedice. Diljem Sjedinjenih Država čini se da će ovo ljeto biti toplije od uobičajenog, uz znatne toplinske valove. Iako je pojedinosti teško odrediti ovoliko unaprijed, Berardelli očekuje i učestalije svakodnevne grmljavinske oluje na jugozapadu SAD-a. Degradacija šuma, potaknuta požarima, sječom i sušom, pogađa oko 40 posto Amazone. To bi se moglo pogoršati 2026. uz snažan El Niño. Višak topline koji El Niño iznosi na površinu, u kombinaciji sa zagrijavanjem planeta zbog klimatskih promjena, dovest će do rekordnih globalnih temperatura, kaže Swain. Očekuju se rekordno visoke temperature kasnije ove ili iduće godine, a moguće i tijekom oba razdoblja. Klimatolog sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, Michael Mann, ističe da El Niño privremeno povisuje globalne temperature na godinu do dvije, no riječ je o prirodnom ciklusu koji se obično potom vraća u fazu La Niñe, koja privremeno hladi planet. Prema njegovim riječima, veći razlog za zabrinutost predstavlja dugoročni i kontinuirani trend globalnog zagrijavanja, koji će se nastaviti sve dok čovječanstvo bude koristilo fosilna goriva.

Svjetski priznati klimatolozi kažu da, iako El Niño privlači veliku pozornost i mogao bi dovesti do ekstremnih uvjeta kasnije ove godine, "to nije razlog za paniku". Dr. Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu, objašnjava: "El Niño je prirodni fenomen. On dolazi i odlazi. Klimatske promjene, naprotiv, postaju sve gore sve dok ne prestanemo spaljivati fosilna goriva. Dakle, klimatske promjene razlog su za paniku." Iako ne možemo kontrolirati prirodne fenomene, "imamo znanje i tehnologiju da se jako, jako udaljimo od korištenja fosilnih goriva", objašnjava dr. Otto. Brojni znanstveni radovi pokazuju da svjetski lideri ne čine dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena. "Tijekom posljednjih nekoliko godina gledali smo kako se vlade tiho povlače od svojih klimatskih obećanja. Rječnik je ublažen, ambicija se povukla", kaže dr. Jemilah Mahmood, izvršna direktorica Sunway centra za planetarno zdravlje. Prva konferencija na visokoj razini o načinima napuštanja fosilnih goriva održana je u Kolumbiji u travnju, a COP31 klimatski pregovori u studenom planirani su kao idući susret međunarodnih čelnika.