odgoj i obrazovanje

Što donosi novi Zakon: Koji je veliki propust, a koje novosti čeka nastavnike i učenike

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Što donosi novi Zakon: Koji je veliki propust, a koje novosti čeka nastavnike i učenike
12.05.2018.
u 20:55
Tek sada Hrvatska će regulirati produljeni boravak u školama koji do sada nije imao zakonsko uporište
Pogledaj originalni članak

Za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, programima i projektima koji nisu obvezni, potrebna je pisana suglasnost roditelja, učenici tjedno ne mogu biti dulje od 40 sati u školi, a unutar te satnice učitelji, profesori i nastavnici dužni su učenicima kojima je to potrebno organizirati dopunski nastavni rad – dio je to ispisanih članaka u Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju koji je Vlada uputila u saborsku proceduru.

Veliki je propust Ministarstva obrazovanja što ove izmjene Zakona ne predviđaju Okvir nacionalnog kurikula, što znači da će dokument reformskih promjena donijeti kao zaseban zakonski akt.

Lakši izbor ravnatelja

Ovim izmjenama konačno je legaliziran produljeni boravak u školama. Iako već godinama postoji u brojnim školskim ustanovama, i spasonosno je rješenje za roditelje učenika razredne nastave, do sada produljeni boravak ni slovom nije bio definiran zakonom, pa svi dosadašnji pravilnici za organizaciju produljenog boravka nisu imali nikakvih zakonskih uporišta. I dok se sada izmjenama ova promjena to ističe kao veliki iskorak, takav propust kroz sve ove godine svjedoči tek o (ne)ozbiljnosti promjena koje se uvode kroz godine u naše školske ustanove.

Novim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju ujedno je propisano da broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured za obrazovanje, a učenici koji su prekinuli srednjoškolsko obrazovanje i kojima je protekao propisani zakonski rok od dvije godine, moći će nastaviti srednjoškolsko obrazovanje ali samo onda, kako to piše u Zakonu, ako je riječ o izuzetnim opravdanim životnim situacijama. Postupak ispisivanja iz jedne i upisa učenika u drugu školu uvodi se tek sada, četiri godine od najavljene reforme i deset od kada se usvajao Zakon o odgoju i obrazovanju, i to u zemlji koja najavljuje velike promjene u obrazovanju i promovira naglasak na novim načinima podučavanja i kritičkom razmišljanju. Učenicima kojima su izrečene pedagoške mjere sada se zakonskim propisima omogućuje ukidanje izrečenih pedagoških mjera ako su poboljšali svoje ponašanje, a ravnateljima je omogućen lakši izbor na čelnu poziciju, pri čemu im treba suglasnost Ministarstva obrazovanja. Ima pogodnosti i za nastavnike i druge školske djelatnike.

Nagrada profesorima

– Ravnatelj škole može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku obavljanje poslova na projektu EU ili fondovima EU ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, ako je za vrijeme obavljanja poslova radnika na projektu moguće osigurati nesmetani nastavak radnog procesa u školskoj ustanovi – stoji u izmjenama Zakona čime je ostvareno obećanje ministrice Divjak da će školski djelatnici koji će raditi na fondovima biti dodatno nagrađeni. Ali, tu će privilegij u imati samo oni koji rade u školama s većim brojem zaposlenika i kojima se može osigurati da učenici nisu zakinuti na satu – pa se i takva mogućnost ne odnosi na sve.

Još neke novosti koje se predlažu izmjenama zakona

Izborni predmeti koje učenik izabere obvezni su tijekom školske godine. Biraju se najkasnije do 30. lipnja

Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon zahtjeva roditelja nakon završetka nastavne godine

Za učenike srednje škole ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40

U 40 sati tjedno profesori i nastavnici dužni su osigurati i dopunsku nastavu

Omogućava se obrazovnim radnicima koji moraju položiti stručni ispit produljivanje roka za ispunjenje obveza

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

OG
Oglasivac277
21:09 13.05.2018.

A koji zakon je Hdz donio a da je dobar ???

ST
stefj
22:31 12.05.2018.

Na kraju u cijeloj toj zavrzlami oko reforme opet se izostavilo najbitnije - uči se LGBT i razne gluposti, a ne uči se ništa o životu u demokraciji i kapitalizmu. Ko da ćemo uvijek ostati u ovom kvazi državnom postkomunizmu... Treba učenike naučiti što je to kamata, kredit, poduzetništvo, porezi itd. U krajnjem slučaju treba učenike naučiti što i kako kupovati, čitati etikete, naučiti što je to privatno vlasništvo, što su obaveze i odgovornost... Budući je dobar dio roditelja još odgajan kao da živimo u komunizmu, a i oni koji rade u državnim i javnim poduzećima i dalje se ponašaju tako, taj dio odgovornosti moraju preuzeti škole... Pa, onda, uz takav odgoj, možda jednog dana i napiknemo neku malo bolju vladu pa stvari krenu nabolje...