Srdele je sve manje u ribarskim mrežama. U odnosu na prošlogodišnje stanje, najrecentnije znanstvene procjene stanja jadranskih stokova srdela ukazuju na daljnje pogoršanje, uz pad biomase na povijesno niske razine. Stok srdele pao je, naime, na samo četvrtinu ciljanih količina, a njezina "ribolovna smrtnost", što se ne povezuje samo s izlovom nego i ekološkim i klimatskim faktorima, 2,3 puta je veća. Zabrinutost izazivaju i škampi i kozice pa ribarska flota može očekivati daljnje smanjenje broja ribolovnih dana. Procijenjeni stok škampa uz istočnu jadransku obalu pao je, naime, na petinu (21%), a "smrtnost" je 2,5 puta veća, kažu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Lani je, prema privremenim podacima, s ribarskih brodica iskrcano 38,890.738 kilograma ribe i drugih morskih organizama, gotovo 3 milijuna kilograma manje nego 2024. kad je ulovljeno 41,903.630 kilograma. Pad ukupnog iskrcaja za 7% najviše je, tvrdi se, vidljiv na maloj plavoj ribi – gotovo sva razlika odnosi se na nju – 3,026.052 kilograma manje nego godinu prije (8%).
– Posljedica je ovo niza faktora, od kojih je najistaknutije provođenje mjera upravljanja resursom male plave ribe kojim se limitira mogućnost ulova i iskrcaja male plave ribe radi uspostave održivog ribolova, odnosno očuvanja resursa, što je u konačnici vodilo do trajnog prestanka obavljanja ribolova za pojedina plovila – kažu iz resornog ministarstva, ističući kako ostala plovila ribolov obavljaju u okvirima mjera održivog upravljanja koje su dodatno opterećene klimatskim promjenama. – Svjedoci smo sve duljih razdoblja loših vremenskih uvjeta koji dodatno onemogućavaju ribolov – objašnjavaju. – Istodobno, udio iskrcaja male plave ribe u ukupnom iskrcaju i dalje ostaje najznačajniji segment hrvatskog ribarstva te iznosi 86%.
U 2025. ulovljeno je 20.111 tona srdele, godinu prije 21.306 tona. U 2024. inćuna je ulovljeno 12.145. tona, a u 2025. 7993 tone. Udio bijele morske ribe u ukupnom iskrcaju čini pak 7%, od čega su najviše zastupljene vrste poput oslića, komarče, trlje blatarice, grdobine, lista i cipla. Ukupna vrijednost iskrcaja ribe i drugih morskih organizama lani je iznosila 65,7 milijuna eura, 2024. godine 63,2, a godinu prije 69,6 milijuna eura.
– U pogledu procijenjene vrijednosti iskrcaja po grupama morskih organizama, u segmentu bijele ribe vidljiv je kontinuirani rast, u 2025. za 908.510 eura (+5 %) u odnosu na 2024. godinu, dok je količina iskrcaja u istom promatranom razdoblju manja za 176.584 kg (-6 %) – napominju izu Ministarstva. Glavonožaca (hobotnice, sipe, lignje) u 2025. ulovljeno je 7% više, a njihova procijenjena vrijednost bila je 20% veća u odnosu na 2024. Isto je i kod velike plave ribe (tuna, palamida, gof...) gdje je procijenjena vrijednost iskrcaja veća za 293.648 eura (+11 %), a količina iskrcane ribe za 2 %. Kod hrskavične ribe (raže i morski psi) također je rasla vrijednost – i to za 36%, količinski za 23%, dok se kod male plave ribe (srdela, inćun, papalina, šarun...) kontinuirano smanjuje procijenjena vrijednost, što je posljedica smanjenja količina pri iskrcaju (3%).
Ukupna proizvodnja u morskoj akvakulturi lani je iznosila 26,5 milijuna kilograma, a trend se nastavlja i u ovoj godini. U odnosu na 2024. proizvedeno je 1,5 milijuna kilograma uzgojene ribe više (+6 %), čemu je najviše pridonijelo povećanje prodaje lubina (+19 %) odnosno 1,51 milijun kilograma, plavoperajne tune (+13 %) ili 562 tisuće kilograma. Rasla je i proizvodnja ostalih vrsta (hama, zubatac, gof, atlantski losos) i to za 26 % odnosno 376,1 tisuću kg, a neznatno i proizvodnja kamenica (+3 %). Proizvodi morske akvakulture lani su dosegli iznos od 219,7 milijuna eura, što je povećanje od 21% u odnosu na godinu ranije. Slatkovodnih je vrsta lani proizvedeno 5,09 milijuna kilograma, što je 658,9 tisuća kilograma više (15 %). Iz Ministarstva kažu kako je količinski na to najviše utjecao veći uzgoj šarana (+12 %) odnosno 324.392 kg i glavaša (+28 %) ili 174.234 kg. Proizveli smo također 70.161 kg više bijelog amura (+40 %) te 41.461 kg više soma (+85 %) i 40.999 kg više pastrve (+6 %). Ukupna vrijednost iznosila je 15,7 milijuna eura, što je 8% više nego godinu prije.
Vrijednost proizvedenog šarana rasla je 5%, odnosno za 434 tisuće eura, a vrijednost soma za čak 70% ili 229,5 tisuća. Rasla je i vrijednost uzgojenih pastrva – za 254,6 tisuća eura ili 8%. Prosječne cijene nisu se znatno mijenjale, za određene vrste (šarana, soma, bijelog amura i glavaša) čak su i i niže, objašnjavaju iz Ministarstva, dok su cijene pastrve neznatno rasle
Pa što će sad Gotovina pakirati?? Ili se bavi tunama?