Srpanj i kolovoz su s 9,6 milijuna turista u minusu od 0,5 posto u odnosu na lani, dok sa 60,4 milijuna noćenja zaostatak iznosi 1,3 posto. No kako su prije nekoliko dana objavili turistički čelnici, podbačaja ipak nema: od početka godine registrirano je 17,2 milijuna gostiju i 89,8 milijuna noćenja, što je dva i 0,5 posto više nego prošle godine. Za srpanj se zna otprije da je donio dva posto manje gostiju i jedan posto manje noćenja, ali nakon prošlotjedne javne prezentacije turističkih rezultata, ostalo je nejasno kako je prošao kolovoz. Lako je zaključiti da se čekaju naknadni unosi kolovoških podataka u eVisitor, na što domaćini imaju pravo, kako evidenciji ne bi promaknuo nijedan gost ili noćenje. Međutim, još lakše je pomisliti da s onim što je uneseno u eVisitor do same prezentacije 3. kolovoza turistički čelnici nisu prezadovoljni.
Neslužbeno doznajemo da je u razdoblju od 1. do 31. kolovoza u eVisitoru evidentirano oko 4,9 milijuna gostiju i jedan posto manje nego lani, te 30,9 milijuna noćenja, što je otprilike za 700.000 noćenja manje od lani. Nije isključeno da su se do današnjeg dana brojke izjednačile s onima iz lanjskog kolovoza, možda ih čak i nadmašile, ali definitivno je da se ove godine na vrhuncu sezone nije tražio krevet više. Istine radi, domaći turizam službeno i nema ambiciju daljnjeg rasta posjeta u vrhuncu sezone. Ali kad bismo pitali one koji su ovog ljeta bili prazni, sigurno se ne bi složili...
Kako bilo, dosadašnjih nešto više od 17 milijuna gostiju rasporedilo se diljem zemlje, ali, očekivano, ponajprije duž obale. Većina od 7,7 milijuna turista izabrala je Dalmaciju, Istra je druga s 4,2 milijuna dolazaka, a kvarnerski su ih domaćini ugostili nešto više od 2,6 milijuna. Ostatak Hrvatske i Zagreb podijelili su preostalih 2,5 milijuna gostiju. Predvodnik je Zagreb s 926.000 gostiju, ali najbolje je ipak išlo Slavoncima koji su ugostili oko 229.000 turista i za osam posto nadmašili broj turista iz lanjskih osam mjeseci (plus u noćenjima iznosi 8,7 posto). Ostale županije morale su se zadovoljiti rastom od 0,1 do 1,5 posto, s tim da Zagreb odskače s rastom od 2,8 posto. U minusima su jedino domaćini središnje Hrvatske i Like s Karlovcem. Prvi su za osam mjeseci imali 1,2 posto manje noćenja, a drugi 1,1 posto manje gostiju nego lani.
Hoteli su tijekom spomenutog razdoblja bili popunjeni 41 posto, kampovi 25,7, tzv. obiteljski smještaj, koji u rujnu uglavnom ispraća zadnje ovogodišnje goste, tek 18,4 posto. Treba reći i da se kapacitet obiteljskog smještaja napokon počeo smanjivati. Lani je goste u domaćinstvima dočekalo 672.600 ležajeva, a sada 670.388. Brojka je pala za tek 0,3 posto kreveta, ali turističke vlasti nadaju se da je to tek početak. Koliko je ipak obiteljski smještaj dominantan, govori podatak da mu kapacitet hotela i kampova zajedno nije ni blizu. Hoteli, naime, trenutačno mogu primiti 181.809 gostiju, a kampovi 252.649. Iako neusporedivo brojniji, privatni smještaj privukao je tek nešto malo više gostiju od hotela.
Hotelski odmor izabralo je gotovo 5,7 milijuna turista, a privatni smještaj šest milijuna. Brojke bi vjerojatno izgledale drukčije da je hotelskih kreveta više – na vrhuncu sezone u nekima se nije mogla naći slobodna soba, a ovako je osmomjesečni rezultat zaključen je s 19,6 milijuna noćenja kod hotelskih domaćina i 34 milijuna u privatnom smještaju. Da su hoteli traženi, govori i podatak prema kojem je u toj vrsti smještaja bilo 1,7 posto gostiju i 2,3 posto više noćenja nego u prvih osam mjeseci lani. I privatni smještaj privukao je nešto više turista nego lani (1,8 posto), ali jedino taj segment bilježi pad broja noćenja, i to od 0,6 posto.
Ja bi najvolija da Bosancima procvitaju ruže