Testiraju na izbjeglicama

Skeniranjem oka sve o vama znat će za samo dvije sekunde

Foto: Reuters/PIXSELL
Skeniranjem oka sve o vama znat će za samo dvije sekunde
19.12.2017.
u 20:30
Novu tehnologiju identificiranja biometrijom UNHCR isprobava u jordanskim kampovima – rezultati su odlični, ali i zabrinjavajući.
Pogledaj originalni članak

“Please look into the mirror (molim, pogledajte u ogledalo)”, kaže snimljeni nježan ženski glas. Na ekranu računala odmah se pojavljuje crno-bijela slika lijevog oka.

“Identification completed (identifikacija je dovršena)”, odgovara računalo nakon dvije sekunde. Tako izgleda proces dosad najbrže i najpreciznije identifikacije osoba koji UN isprobava na izbjeglicama u Jordanu.

Široka primjena sustava

UNHCR procjenjuje da zbog rata na Bliskom istoku humanitarnu pomoć treba 13,5 milijuna ljudi. Pet milijuna izbjeglica samo je iz Sirije. Gotovo je nemoguće na efikasan način upravljati dostavom pomoći ljudima smještenim u kampovima. No, tehnologija i ovdje može pružiti ključnu pomoć.

Oko 2,4 milijuna izbjeglica smještenih po jordanskim prihvatnim centrima uključeno je u program identificiranja putem biometrije. Londonska tvrtka IrisGuard s UNHCR-om sklopila je ugovor o korištenju njihova EyeHooda, tehnologije za prepoznavanje osoba putem retine (mrežnice oka).

Iako se na prvi mah čini da je dovoljan i otisak prsta, retina je ipak efikasnija jer se formira s navršenih tri godine, za razliku od otiska prsta s oko 13 godina. K tome biometrijsko prepoznavanje daleko je brže, a u kombinaciji s tehnologijom blockchain, na kojoj se temelje kriptovalute, i učinkovitije. Na ovaj način nije moguće da ista osoba istu pomoć zatraži na više različitih mjesta – jednom kada je skener zabilježio preuzimanje pomoći, sustav će to onemogućiti na drugom mjestu usporedbom s bazom podataka UNHCR-a. Drugi je veliki problem za izbjeglice nemogućnost pristupanju čak i vlastitom novcu na bankovnom računu. Tehnologija EyePay i to rješava na isti način. Novčana pomoć UNHCR-a povlači se također skeniranjem retine.

U jordanskim kampovima postavljeni su i sustavi plaćanja u tamo organiziranim dućanima u kojima izbjeglice na isti način mogu i platiti, za svakog od njih u blockchainu zapisana je od UNHCR-a odobrena svota novca. Znatno jednostavnije i sigurnije od ustupanja gotovog novca uz vođenje računovodstva. Račun za to sada više ni ne mora biti otvoren u banci, jer se zapisi o transakcijama vode u blockchainu. I jeftinije je, nema bankovne naknade.

Foto: Željko Lukunić/Pixsell
izbjeglice
Foto: Željko Lukunić/Pixsell
izbjeglice
Foto: Željko Lukunić/Pixsell
izbjeglice
Foto: Reuters/Pixsell
izbjeglice

Nadzornici su elitni špijuni

Međutim, kako pišu njemački mediji koji su vidjeli primjenu ove tehnologije na terenu, izbjeglice iz kampova ne mogu odbiti ulazak u program. U kampu pokraj Ammana dnevno se obradi do pet tisuća ljudi. Izbjeglički kampovi postaju poligon za testiranje napredne tehnologije pri čemu se stvara i velika baza korisnika. Retina se ne mijenja do kraja života, tvrtka IrisGuard može tu bazu koristiti i sljedećih stotinu godina. Nema nikakve regulative privatnosti.

Imad Malhas, vlasnik IrisGuarda, kaže da izbjeglice javljanjem u UNHCR postaju njihovim građanima sve dok se ne vrate kućama. Ostaje nejasno što se nakon tog trenutka događa s njihovim podacima. Bojazan je velika pogotovo kada se zna da u NO IrisGuarda sjedi Richard Dearlove koji je do 2004. bio ravnatelj britanske tajne službe MI6, kao i Frances Townsend koja je do 2008. bila savjetnica za domovinsku sigurnost američkog predsjednika Georgea W. Busha.

Njemački Die Zeit piše da je investicijska banka Goldman Sachs uložila novac da IrisGuard stvori mrežu banaka koje će koristiti EyePay. Kome će više trebati kreditna kartica? Plaćat ćemo očima! Ovako će se povećati i sigurnost jer će biti gotovo nemoguće da neki teroristi koriste i po desetak identiteta, kao primjerice Tunižanin Anis Amri koji je lani kamionom na božićnom sajmu u Berlinu ubio 12 ljudi.     

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

KA
KaraMarko
05:38 20.12.2017.

Dobru ste sliku stavili prava slika europe