VELIKA PROMJENA MATURANTIMA

Šef NCVVO-a: Kazne za korištenje mobitela na maturi bile su prestroge, evo što se sada mijenja

Foto: Borna Filić/PIXSELL
Državna matura
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Državna matura
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Državna matura
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Državna matura
01.06.2026.
u 09:46
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, budućim srednjoškolcima na raspolaganju je ukupno 47.455 mjesta u više od 2.000 razrednih odjela, dok osmi razred završava oko 38.000 učenika.
Pogledaj originalni članak

U Hrvatskoj su danas službeno započele prijave za upis u prve razrede srednjih škola, a istodobno je krenuo i ljetni rok državne mature. Za školsku godinu 2026./2027. osigurano je više od 47 tisuća upisnih mjesta, što je znatno više od broja učenika koji ove godine završavaju osmi razred. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, budućim srednjoškolcima na raspolaganju je ukupno 47.455 mjesta u više od 2.000 razrednih odjela, dok osmi razred završava oko 38.000 učenika.

„Osigurano je 47.455 slobodnih mjesta, iako osmi razred ove godine završava oko 38.000 učenika. Dakle, mjesta ima dovoljno“, poručila je ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Vesna Šerepac gostujući u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog. Iz Ministarstva ističu kako je ovogodišnji upisni postupak dodatno unaprijeđen novim digitalnim alatima koji bi učenicima i roditeljima trebali olakšati snalaženje tijekom upisa. Uz već postojeći Viber kanal za informiranje, uveden je i personalizirani hodogram koji učenicima omogućuje praćenje svih važnih koraka i rokova. „Dodatno, ove je godine uveden i personalizirani hodogram koji učenicima omogućuje praćenje svih važnih koraka tijekom upisa. Cilj je da imaju što manje izazova i nedoumica tijekom procesa“, istaknula je Šerepac.

Posebna pozornost posvećena je učenicima s teškoćama u razvoju, za koje je postupak upisa također započeo danas. Nova pravila omogućuju veću fleksibilnost pri odabiru programa u slučaju da učenik ne uspije upisati željeni smjer. Istoga dana započeli su i ispiti državne mature kojima ove godine pristupa ukupno 30.250 kandidata. Među njima je gotovo 26 tisuća učenika završnih razreda srednjih škola te više od četiri tisuće ostalih pristupnika. 

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović pojasnio je da među njima ima bivših maturanata koji žele poboljšati svoje rezultate, ali i kandidata iz susjednih država. Ljetni rok otvoren je ispitima iz jezika nacionalnih manjina, dok već u srijedu slijede ispiti iz biologije i geografije. Hrvatski jezik piše se 15. i 16. lipnja, engleski jezik 19. lipnja, a matematika 25. lipnja. Ovogodišnja državna matura provodi se prema novom pravilniku koji donosi značajnu promjenu kada je riječ o posjedovanju mobitela tijekom ispita. „Do sada je posjedovanje mobitela, čak i ako nije bio korišten, automatski značilo poništavanje svih položenih ispita državne mature“, rekao je Filipović.

Prema novim pravilima, poništava se samo ispit tijekom kojeg je prekršaj utvrđen, a ne svi prethodno položeni ispiti. „Procijenili smo da je dosadašnja mjera bila prestroga“, naglasio je ravnatelj NCVVO-a, uz upozorenje maturantima da i dalje ne nose mobitele na ispite jer poništenje obveznog predmeta može značiti pad mature u ljetnom roku. I ove godine među najtraženijim školama nalazi se Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu, koja zbog velikog interesa već godinama provodi prijemni ispit. Ravnatelj škole Zlatko Stić upozorio je na dugogodišnji problem sve većeg broja učenika s izvrsnim ocjenama, zbog čega je sve teže razlikovati kandidate samo na temelju školskog uspjeha. Kao jedno od mogućih rješenja naveo je uvođenje takozvane male mature koja bi omogućila objektivnije vrednovanje znanja učenika pri upisu u srednje škole.

Paralelno s upisima nastavlja se i reforma strukovnog obrazovanja. Nakon prošlogodišnjeg uvođenja modularne nastave u sve strukovne škole, ove godine uvodi se sedam novih zanimanja usklađenih s potrebama tržišta rada. „Ove godine prvi put uvodimo sedam novih zanimanja u srednje škole u Republici Hrvatskoj“, rekla je Vesna Šerepac. Među novim programima nalaze se zanimanja poput kućnog majstora, arhitektonskog tehničara, drvno-tehnološkog tehničara i skladištara, a cilj je odgovoriti na potrebe gospodarstva i olakšati zapošljavanje mladih nakon završetka školovanja.

Vinko Filipović najavio je kako će prvi cjeloviti rezultati Nacionalnih ispita na državnoj razini biti predstavljeni 8. lipnja. Nakon toga škole i učenici dobit će detaljne povratne informacije o svojim rezultatima. Na kraju je budućim srednjoškolcima uputio i poruku: „Upišite srednju školu koju ćete završiti, a ako je strukovna, radite posao koji ćete voljeti.“

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Na današnji 2016. održani veliki prosvjedi "Hrvatska može bolje" u znak potpore kurikularnoj reformi

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

TA
Tarantula
10:10 01.06.2026.

Kazne za korištenje mobitela na maturi su bile prestroge? Naime korištenje mobitela na maturi je varanje, da li želite da vam sutra dođe zaposlenik koji je varao na maturi i koji ima sada dva problema a ne jedan, prvo da je sklon varanju a drugo da ne zna. Treba istaknuti jasna pravila, ako te ulove da varaš na maturi padaš maturi i slijedeće godite biti ćeš pametniji. Već vidim ove koji mobitelom rješavaju maturu da već googlaju ekonomski fakultet Osijek ili Nestor Travnik benzinska pumpa da se opismene na brzinu kao i naši ministri, jer ako možeš danas biti ministar sa kupljenom diplomom i to je dokazano, pa zašto bih ja onda bio lud i učio te se trudio kad postoji lakši način.

Avatar nekakav
nekakav
11:09 01.06.2026.

bezveze se muče djeca. želiš se upisati na neki fakultet, super, samo trebaš zadovoljiti neke uvjete. prosjek ocjena, ok, ocjene bitne za taj i taj fakultet, ok, i klasifikacijski ispit, da te testiramo, što znaš i umiješ. stres ti je? ma nemoj, onda se nemoj ni zamarati sa fakultetom, jer to je samo stres. počni raditi kod obrtnika, bit ćeš korisniji, a i više zaraditi. ionako ocjenjivanje u srednjoj i osnovnoj je kriminalno, imamo više od 50% učenika sa 5,0 prosjekom, a na međunarodnim testiranjima najlošije rezultate, što znači da su ocjene poklonjene. olakšati svima, unificirati testove, upise regulirati da većinu bodova nosi testiranje. i najbitnije, studij treba početi plaćati, kolko tolko. pa da vidimo koji će se programi upisivati kad trebaš nešto docolati. pazi, jedan semestar ajd ti uplati 500-1000 eura minimalno. 20.000 studenata, eto ti 30 mil eura godišnje prihoda. besplatno školstvo? nikakve koristi od toga, upisuju se smjerovi i programi za koje na tržištu ne postoji potreba. ekonomija, pravo, smanjiti 10 puta.

BL
Bloomberg
10:22 01.06.2026.

I dalje mi nije jasno, što to može riješiti jedan ispit da saznamo znanje nekog mladog bića koje smo 4 godine školovali i ocjenjivali i koje je u razvoju? Stres mature mladeži je ogromna i neprocjenjiva šteta jer će dirnuti u mnoge ljudske sudbine. Najbolji mogu, ali nije cilj imati samo najbolje umove, trebamo podržati i one koji mogu biti kvalitetni u svim granama za koje treba široki raspon škola i največi broj ljudi. Zar želimo stvoriti isprane mozgove koji uče na pamet? Zar želimo ljude koji su psihički oboljeli zbog pritiska koje društvo nepromišljeno i prestrogo čini? Koliki će tek onda teret podnositi društvo koje je samo slomilo i slama pojedince koji nisu izvrsni nego osrednji ili slabiji, a zapravo niti ne trebaju svi biti izvrsni, jer trebamo stvarati sretne ljude koji su prihvačeni od društva, a ne ih slamati u najosjetljivim godinama, ne im zatvarati vrata i mogućnosti, staviti im pečat na svu bolju sudbinu zbog jedne mature!? Uostalom kad je već takva isključivost danas i kad smo dozvolili da matura, kao jedan ispit određuje ljudsku sudbinu, pa onda uvedimo i samo dvije moguće ocjene: 1 i 5, pa budimo dosljedni u svojoj gluposti.