Norveški optički kabeli na Svalbardu prenose signale satelita i osjetljive podatke na koje se oslanjaju europske vlade, istraživačke institucije i vojske. Kabeli prenose vitalne podatke arktičkih satelita iz SvalSata, najveće komercijalne prizemne stanice na svijetu, a prolaze jako blizu dosega Rusije, ističe The Kyiv Independent te dodaje kako stručnjaci upozoravaju da Moskva sve više može sabotirati kabele i ometati navigacijske sustave na Arktiku, što ugrožava europsku stabilnost.
Prema posljednjima podacima, između kraja 2024. i početka 2026. oštećeno je više od 20 podmorskih kabela u baltičkom i arktičkom području, što predstavlja oštar porast incidenata u odnosu na prethodne godine. Najnoviji incident dogodio se na Silvestrovo kada je finska policija zadržala plovilo koje je plovilo iz Rusije, osumnjičeno za oštećenje podmorskog telekomunikacijskog kabela između Helsinkija i Estonije. Dana 12. siječnja, Finska je pustila plovilo i sve članove posade osim jednog, ali nije službeno označila incident kao rusku sabotažu.
"Moskva ove incidente pokušava predstaviti kao slučajnost ili ih učiniti vrlo teškima za pripisivanje, čak i kada izgleda da su namjerni“, rekao je Benjamin L. Schmitt, viši suradnik na Sveučilištu u Pennsylvaniji, za Kyiv Independent. "Zato ste vidjeli da u rastućem broju oštećenja podmorskih kabela - bilo da se radi o telekomunikacijskim kabelima, električnim interkonektorima ili plinovodima u Baltičkom moru - još uvijek nije bilo službene atribucije nijednoj državi koja stoji iza tih incidenata."
Kako je dodao, Rusija često uparuje sabotažne akcije s dezinformacijskim kampanjama, preusmjeravajući krivnju u više smjerova kako bi zbunila javnost. "Mislim da Rusija nastoji učiniti narativ mnogo složenijim nego što jest, a u mnogim od tih slučajeva prilično je jasno - imate brodove povezane s Rusijom i posade povezane s Rusijom koji rade nešto izvan norme normalnih komercijalnih pomorskih operacija kako bi sabotirali podmorsku infrastrukturu.“
Sergey Sukhankin, stručnjak za Rusiju i viši suradnik u zakladi Jamestown, objašnjava da se Rusija, za razliku od Ukrajine ili Sirije, ne oslanja na "plaćenike u sjeni“ u ovakvim operacijama. "To je ruski regularni sigurnosni aparat - Ministarstvo obrane i FSB - koji vodi podmorske sabotaže i elektroničko ratovanje na Arktiku“, rekao je Sukhankin pa upozorio da Rusija može maskirati osoblje obrane ili obavještajnih službi kao znanstvenike ili civilne stručnjake ako vidi priliku. Europske vlade, kako smatra, često su imale poteškoće pri pronalasku pravne ili političke osnove za odlučnu akciju.
Gabriella Gricius, istraživačica na North American and Arctic Defense and Security Networku, ističe da će se eskalacija, ako do nje uopće dođe, najvjerojatnije dogoditi u europskom Arktiku s obzirom na to da je sjevernoamerički prilično daleko od Rusije te nije doživio isti stupanj hibridnih prijetnji. "Vidimo porast hibridnih napada - sabotaže kritične infrastrukture, dezinformacije, rad flote u sjeni, pokušaji špijunaže, kibernetički napadi - u različitim područjima europskog Arktika“, kaže Gricius. "Rusiji nije u interesu eskalirati na Arktiku jer regiju vidi kao ključnu za nacionalnu sigurnost u pogledu eksploatacije nafte i plina te brodarstva. Upravo zato su hibridni napadi za Rusiju trenutno dobra strategija jer joj omogućuju da stvara probleme Skandinavcima bez preuzimanja krivnje.“