Najnoviji podaci iz Ruskog centra za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM) pokazuju da je Putinov rejting odobravanja 12. srpnja iznosio 65,1 posto, dok 23,4 posto Rusa otvoreno ne odobrava njegov rad kao predsjednika. Slične rezultate daju i neovisne ruske organizacije Levada i Fondacija javnog mnijenja. Za demokratskog vođu države, tih 65 posto bio bi razlog za veliko slavlje, ali za Putina je to crveno upozorenje. Od početka potpune invazije na Ukrajinu, predsjednički rejting odobravanja uglavnom se kretao između 70 i 80 posto. Čak i u rujnu 2025., nakon teškog ljeta za ruske snage u Ukrajini, njegov rejting odobravanja iznosio je 77,8 posto. Posljednji put kada su Putinovi rejtinzi bili ovako niski bilo je 2021. godine, kada je Rusija bila u dubokoj krizi uzrokovanoj pandemijom COVID-19, ekonomskom stagnacijom te dok su se još održavali prosvjedi u podršci Alekseju Navaljnom.
Sada, nakon gotovo četiri i pol godine potpunog rata i niza domaćih politika nepisani socijalni ugovor između Putina i njegovog naroda počinje se raspadati. Najnovija pukotina vidljiva je na ekranima mobitela Rusa diljem zemlje. Kremlj, u korak s ruskim sigurnosnim službama FSB-om, godinama je tiho gradio i digitalne sposobnosti i pravne okvire potrebne za gotovo potpunu kontrolu ruskog informacijskog prostora. Početkom ove godine ruski predsjednik je počeo stezati, dajući ruskom regulatoru komunikacija Roskomnadzoru široke ovlasti za regulaciju ruskog interneta i suzbijanje aplikacija trećih strana. WhatsApp, Telegram, Facebook i Instagram našli su se blokirani ili oštećeni. A Sve to kako bi se Ruse prisililo na korištenje državne aplikacije za razmjenu poruka poznate pod imenom MAX. Konačno, platforma na kojoj Rusi mogu komunicirati, voditi poslovanje, pristupati državnim uslugama i još mnogočemu, sve pod budnim okom FSB-a i Roskomnadzora Sve dok Apple u lipnju nije uklonio MAX iz App Storea, a Google prošlog tjedna nije učinio isto s Play Storea.
Android uređaji imaju gotovo dvije trećine tržišnog udjela mobilnih uređaja u Rusiji. Odjednom, milijuni Rusa nisu mogli preuzeti državnu platformu koja je trebala zamijeniti sve alternative. Oni koji su je već preuzeli nisu mogli primati nadogradnje, što je izazvalo ogromne poremećaje u osobnim i profesionalnim životima građana diljem zemlje.
Istraživačka novinarka i stručnjakinja za ruske tehnologije u Carnegie Russia Eurasia Centeru, Maria Kolomyčenko, rekla je za Newsweek da ruska vlada popušta neka internetska ograničenja kako bi se nosila s rastućim nezadovoljstvom, ali s malim uspjehom. "Ovo je posebno važno jer će na jesen biti izbori za Državnu dumu, a Kremlj želi pokazati i domaćoj i međunarodnoj javnosti da vladajuća stranka Jedinstvena Rusija ostaje ogromno popularna. Naravno, ishod izbora u Rusiji je uglavnom predvidiv, ali je Putinu i dalje važno stvoriti dojam da i on i njegova stranka uživaju istinsku javnu podršku. Unatoč tim popuštanjima, Putinov rejting odobravanja nastavio je padati", kazala je.
Nadalje, ukrajinske oružane snage već dugo vode impresivnu kampanju ciljanih napada na rusku infrastrukturu duboko iza linije fronte, ali ukrajinski operateri dronova su se u posljednje vrijeme zaista istaknuli. Šokantne snimke golemih stupova dima koji zaklanjaju sunce iznad ruskih gradova Tver, Ufa i Vjazniki pojavile su se prošlog tjedna nakon razornih napada na rafinerije nafte i terminale za utovar. Dva tankera s naftom u Azovskom moru također su zapaljena, a ukrajinski operateri dronova sada rutinski lansiraju desetke projektila dnevno preko granice.
Uništavanje ključne energetske infrastrukture ukrajinskim dronovima predstavlja mnogo veći problem – nestašice goriva, brutalne redove i vrlo realnu mogućnost da se nađeš na krivom mjestu u krivo vrijeme. "Kriza s gorivom koju su izazvali ukrajinski napadi stvorila je strah i nesigurnost u cijelom ruskom društvu", rekla je Kolomyčenko. "Čini se da su ljudi sve umorniji i frustriraniji… prvi put u posljednjih nekoliko godina, ljudi diljem Rusije, a ne samo oni koji žive u pograničnim regijama, počeli su iz prve ruke osjećati posljedice rata", dodala je.
Kada se brza „specijalna vojna operacija“ pretvori u rat koji traje duže od Prvog svjetskog rata, to postaje skupo. Kako bi se ratna mašinerija osigurala potrebnim financiranjem, ruska Duma nedavno je uvela opsežne porezne reforme. Uz općenito povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) provedeno ranije ove godine, vlada je također progurala zakonodavstvo koje drastično smanjuje prag iznad kojeg mala poduzeća nisu oslobođena plaćanja PDV-a – s 60 milijuna rubalja na 20 milijuna rubalja. Zakonodavstvo će taj prag dodatno spuštati za 5 milijuna rubalja svake od sljedeće dvije godine, sve do samo 10 milijuna rubalja 2028. godine. Po današnjem tečaju, to je manje od 130.000 dolara.
U međuvremenu je rusko ministarstvo gospodarstva prošlog tjedna snizilo prognozu rasta BDP-a za 2026. godinu na samo 0,6 posto, u vrijeme kada stopa inflacije u Rusiji iznosi 6 posto. "Kriza s gorivom, visoka inflacija, viši porezi i internetska ograničenja uzimaju svoj danak. Porezna reforma koja je stupila na snagu početkom 2026. bila je izrazito nepopularna", rekla je Kolomyčenko.
No, ipak ništa od ovoga ne mora značiti da će Putin uskoro pasti. Ruski predsjednik je gotovo potpuno slomio opoziciju, sudovi su lojalni, a njegova sigurnosna država ostaje jednako nemilosrdna kao i uvijek.
No ruski nepisani socijalni ugovor oduvijek je bio brutalno jednostavan, drži se podalje od politike, a država će ti osigurati red, stabilnost i određenu razinu komfora – barem za one koji žive u većim populacijskim centrima koji se smatraju dovoljno važnima. Putin sada krši taj dogovor sa svih strana. Koliko dugo to može nastaviti prije nego što obični Rusi ili moćniji članovi ruske političke i ekonomske elite odluče dignuti glas.
Sve su to laži! Ruski podrepaši, koji nikada nisu bili u Rusiji, niti će ikada biti (žvače pakshu gaće) znaju da u Rusiji teku med i mlijeko..