Rat u Iranu i zatvaranje Hormuza njihova su prilika: Turska koristi trenutak i poreznim olakšicama privlači investitore

Rat u Iranu i prekid prometa kroz Hormuški tjesnac izaziva nesigurnost na tržištima. Turska koristi trenutak i velikodušnim poreznim olakšicama želi privući strane investitore i kapital. Kao posljedica rata u Iranu diljem svijeta vlada nesigurnost u planiranju. Mnoge države strahuju od dugotrajne inflacije i nestašice resursa. Dok se zaljevske države bore za svoj imidž „sigurnih utočišta”, Turska kreće u ofenzivu: velikim smanjenjima poreza i gospodarskim poticajima Ankara želi privući prije svega strane investitore i kapital u zemlju.

Odgovarajući paket zakona predsjednik Recep Tayyip Erdoğan najavio je još krajem travnja. Početkom svibnja upućen je u parlament i usvojen u nadležnom povjerenstvu. Cilj je učiniti Tursku međunarodno konkurentnijom i pozicionirati je kao atraktivnu lokaciju za strani kapital i kvalificiranu radnu snagu.

Zakon je namijenjen osobama i kompanijama koje u posljednje tri godine nisu bile prijavljene kao porezni obveznici u Turskoj, a predviđa im značajne pogodnosti. Tko svoju imovinu iz inozemstva – devize, zlato ili vrijednosne papire – registrira u Turskoj do 31. srpnja 2027., dobit će 20-godišnje oslobođenje od poreza na dohodak za prihode ostvarene u inozemstvu. Osim toga, za ovu skupinu porezna stopa na nasljedstva i darovanja pada na samo jedan posto. Trenutačno se te stope za nasljedstva – ovisno o iznosu – kreću između jedan i deset posto, a za darovanja između deset i 30 posto. I dosad neprijavljena domaća imovina može se pod određenim uvjetima prijaviti bez kazne, primjerice ako se na određeno razdoblje uloži u državne domaće obveznice ili slične instrumente.

Radikalno smanjenje poreza na dobit za izvoznike

Poticaj bi trebao dobiti i vanjskotrgovinski sektor. U ožujku je zabilježen pad od 6,4 posto. Zbog toga vlada sada želi smanjiti porez na dobit za domaće kompanije. Za izvoznike roba porezna stopa pada s 25 na devet posto, a za ostale izvoznike na 14 posto.

Osim toga, vlada želi istanbulski financijski centar razviti u međunarodno konkurentno središte po uzoru na Singapur ili Hong Kong. Kompanije sa sjedištem u toj turskoj metropoli dobit će potpuno oslobođenje od poreza na dobit ostvarenu međunarodnom trgovinom. I globalne korporacije koje ondje premjeste svoja regionalna upravna sjedišta trebale bi 20 godina biti oslobođene poreza.

Smanjenje birokracije za investitore

Kako bi ulaganja postala privlačnija, vlada želi znatno smanjiti birokraciju. Koordinaciju će izravno preuzeti predsjednički ured. Planirano je jedinstveno digitalno mjesto koje će objedinjeno i ubrzano rješavati sve procese – od osnivanja kompanije preko radnih i boravišnih dozvola do ekoloških provjera.

Prilikom predstavljanja paketa zakona Erdoğan je izjavio da Turska više nije samo most između Istoka i Zapada ili Sjevera i Juga. Zemlja je, kako je rekao, nezaobilazno čvorište za energetske i trgovačke koridore u regiji. Kroz krize posljednjih godina Ankara je uspješno prošla, zbog čega je Turska danas „otok stabilnosti”. „Turska je na dobrom putu da postane jedan od novih polova moći u promjenjivom, multipolarnom svijetu”, dodao je Erdoğan.

Unatoč ambicioznim planovima, porezni stručnjaci poput Emrea Şirina izražavaju sumnje. „To je samo pokušaj dolaska do svježeg novca. Više nema novca ni resursa koji se mogu iscrpiti”, kaže ovaj neovisni istanbulski ekonomist i stručnjak za nekretnine. Po njegovu mišljenju, vlada poseže za svim dostupnim sredstvima kako bi privukla kapital.

Porezne povlastice za strane kompanije i dugotrajno oslobađanje od nameta na uvezeni kapital posljednje su očajničke mjere. „Kako se brod ne bi nasukao”, komentira Şirin. Prema njegovim riječima, u zemlju gotovo više ne dolaze strane izravne investicije, dok domaće kompanije ili bankrotiraju ili odlaze iz zemlje.

Još jedna kritika promatrača jest da se kod mjera, i za domaću i za stranu imovinu, podrijetlo kapitala provjerava samo ograničeno. Time se, prema optužbama, otvaraju vrata kriminalnim novčanim tokovima. Ministar financija Mehmet Şimşek odbacuje te tvrdnje i poziva se na ranije uspjehe sličnih programa.

Vlada AKP-a slične je mjere već uvodila sedam puta. Godine 2008. prvi je put proveden takav program i tada je, prema navodima vlade, ponovno prijavljena imovina u vrijednosti od 31 milijarde američkih dolara. Time je kapital turskih državljana vraćen iz inozemstva u zemlju i ojačano tržište, tvrdi ministar financija Şimşek.

Hoće li Istanbul postati alternativa Zaljevu?

Nesigurnost u regiji izazvana ratom u Iranu probudila je u Turskoj nade u dodatne investicije – posebno kao mogućoj alternativi Perzijskom zaljevu. No ekonomist Sinan Alçın, osnivač 4ware Researcha i predsjednik platforme Ekonomi Istanbul, smatra da je to malo vjerojatno.

Kako bi privukla velike strane izravne investicije, Turska mora ojačati povjerenje u pravnu državu i ostvariti napredak u pitanjima poput slobode medija, rekao je u travnju u intervjuu za DW. Mnogi promatrači dijele to mišljenje i u planiranim mjerama ne vide održivo rješenje, nego traže dubinske strukturne reforme.

Turska se već šest godina nalazi u gospodarskoj krizi. Erdoğanova politika niskih kamatnih stopa gurnula je zemlju 2019. u krizu i od tada ona bilježi dvoznamenkaste stope inflacije. Prošli mjesec inflacija je iznosila 32,4 posto, dok je u svibnju 2024. privremeno premašila čak 75 posto. Pritom neovisni ekonomisti čak sumnjaju i u te službene podatke turskog statističkog zavoda. Istraživačka skupina ENAG procjenjuje da je stopa inflacije nedavno iznosila više od 55 posto. Tijekom vikenda turski predsjednik dekretom je smijenio čelnika nacionalnog statističkog zavoda. I neovisnost turske središnje banke već je godinama predmet međunarodnih rasprava.